AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u
zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine
   
MAPA SAJTA
KONTAKTI

Dokumenti i linkovi
Kliničke vodilje
Meni

AGREE - INSTRUMENT ZA PROCJENU VODILJA ZA ISTRAŽIVANJE I EVALUACIJU
(The AGREE Collaboration. Appraisal of Guidelines for REsearch & Evaluation- AGREE Instrument)

BQM br. 4
Časopis Udruženja za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH


Kliničke vodilje / vodiči (AKAZ)

Kliničke vodilje

Klinička vodilja za postpartalno krvarenje

Savjetovanje i procedure namjernog ranog prekida trudnoće

Savjetovanje i procedure namjernog ranog prekida trudnoće (skraćeni pregled)

Preventivni vodič za arterijsku hipertenziju

Vodič za prevenciju i skrining karcinoma cerviksa

Vodič za prevenciju i ranu detekciju karcinoma debelog crijeva

Vodič za rano otkrivanje karcinoma dojke

Vodič za prevenciju frakture kuka kod osoba od 65 i više godina

Preporuke u prevenciji nenamjernih povređivanja u dobi od 0 - 5 godina

Preventivni vodič za tranzitornu ishemičnu ataku i moždani udar


Vodiči razvijeni uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije 2008. godine
Regionalnog ureda za BiH

Vodič za depresiju

Vodič za dijabetes

Vodič za hipertenziju

Vodič za karcinom vrata materice

Vodič za akutni ishemijski moždani udar

Kratki vodič za zbrinjavanje bolesnika sa moždanim udarom

Vodič za tuberkulozu


Dijagnostičko terapeutski vodiči razvijeni od strane Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo

Vodiči koje je razvila Agencija za akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske


Sajtovi na Internetu kao izvori kliničkih vodilja

The Guidelines International Network is a major international initiative involving organisations from around the world. G-I-N seeks to improve the quality of health care by promoting systematic development of clinical practice guidelines and their application into practice.

Agency for Quality in Medicine (AZQ) Njemačka

ANAES (L'Agence Nationale d'Accréditation et d'Evaluation en Santé) Francuska

Canadian Medical Association

Guidelines Group New Zealand

National Centre for Quality Assessment in Health Care: Poljska

National Electronic Library for Health: baza podataka vodilja na bazi dokaza, uključujući  NICE vodilje i College of Nursing, UK

National Guideline Clearing House: baza podataka, koju sponzorira AHRQ, vodilje koje su nedavno publicirane u recenziranim časopisima, SAD

NICE (National Institute for Clinical Excellence): pojedinačne zdravstvene tehnologije (npr., lijekovi, sprave, tehnike, kriteriji za upućivanje) I tretman bolesti, Velika Britanija

SIGN (Scottish Intercollegiate Guidelines Network): multidisciplinarne vodilje, uključujući sestrinstvo, farmaciju, stomatologiju

TNO Prevention and Health Netherlands

Sistematski pregledi i istraživanje

Centre for Reviews and Dissemination

Cochrane Library

Bandolier: tvori vodilje koje su jednostavnije i pristupačnije za liječnike i pacijente

Cancer Services Collaborative: prema pacijentu usmjereni putevi zaštite za najčešće karcinome

Kliničke vodilje

Kliničke vodilje (Clinical practice guidelines) ili kako se kod nas prevodi ovaj pojam: smjernice za kliničku praksu ili vodiči su važna sredstva za interpretaciju dokaza dobijenih istraživanjem u vezi sa kliničkom praksom i donošenjem odluka u procesu pružanja zdravstvene zaštite.

Po definiciji kliničke vodilje pomažu praktičarima i pacijentima u donošenju odluke, njihova svrha je da unaprijede zdravstvene ishode i ohrabre korištenje resursa na prihvatljiv način. Također, vodilje se mogu koristiti za educiranje pojedinaca ili grupa zdravstvenih profesionalaca, te kao alat za evaluaciju i osiguranje kvaliteta zdravstvene zaštite. Značajna je svrha kliničkih vodilja pomoć u donošenju odluke o alokaciji resursa za zdravstvenu zaštitu i u samom sistemu zdravstvene zaštite. Vodilje mogu pomoći zdravstvenim radnicima u vezi sa tužbama protiv njih za nesavjestan rad i kao instrument za reduciranje rizika da budu optuženi za nesavjestan rad.

Link: Kliničke vodilje

 


Klinička vodilja za postpartalno krvarenje

Rezultat zajedničkog rada odabranih medicinskih stručnjaka, te predstavnika dviju domaćih agencija za kvalitet u zdravstvu - iz federacije BiH (AKAZ), i iz RS-a (ASKVA), a u okviru projekta Populacijskog fonda UN (UNFPA), predstavlja Klinički vodič za postpartalno krvarenje.

Ovo je uradak koji je osmišljen, i metodološki koncipiran kako bi postigao najbolji efekat u praksi, i kao jednostavan alat za sve buduće korisnike i beneficijare.

Naime, višemjesečna aktivnost mnogih koji su doprinijeli konačnom obliku vodiča/vodilje, okončana je s namjerom da što veći broj pojedinačnih primjena vodilja - na velikom uzorku, dovede do jačanja standardizovane prakse. Znajući da je poslijeporođajno krvarenje jedan od najčešćih uzročnika komplikacije sa smrtnim ishodom za rodilje u cijelom svijetu, jasno je da svaki ovakav rad dobrodošao i dobro prihvaćen u okruženju za koje je i namijenjen. Dakle, Klinički vodič za postpartalno krvarenje ima za cilj da se njime omogući korištenje zajedničkih iskustava putem uvođenja efikasne procedure kojom se predupređuju negativni uslovi koji pogoduju pogoršavanju stanja postpartalnog krvarenja s jedne strane, i, obezbijeđuje izbor najadekvatnijih interventnih odziva, i korištenje praksom utvrđenih najboljih profesionalnih postupaka - u slučaju nastanka neželjenog ishoda, s druge strane.

Već ranije predstavljeni vodič (Napomena: vidjeti ranije objavljene vijesti na ovoj stranici), danas donosimo u formatu prenosnog dokumenta (PDF), te pozivamo sve zainteresovane da iskoriste mogućnost preuzimanja.

Klinička vodilja za postpartalno krvarenje


NOVOSTI

Dr. Amira Arnautović-Ćerimagić, vanjski saradnik AKAZ-a je u periodu od 26. do 28.03.2013 prisustvovala seminaru na temu "Development and Implementation of Clinical Guidelines for Sexual and Reproductive Health" koji se održavao u Bukureštu, Rumuniji, a koji je organizovan i održan pod pokroviteljstvom UNFPA-a uz podršku East European Institute for Reproductive Health i Royal College of Obstetricians and Gynaecologists.

Seminar je održan po sesijama, njih ukupno šest, podijeljenih na tematske cjeline: The Regional Initiative – an overview, Sexual and Reproductive Health Clinical Guidelines - stakeholder's perspective, The Regional Training Course on Clinical Guidelines, Situation analysis, Capacity analysis i Regional Initiative implementation plans at country level. Cilj seminara je bio predstavljanje programa uvođenja Kliničkih vodilja za seksualno i reproduktivno zdravlje za zemlje Istočne Evrope i Centralne Azije. 

Bilo je ukupno 47 učesnika iz osam zemalja (Albanija, BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija, Gruzjia, Rumunija i Velika Britanija) i to predstavnika vladinih organizacija i agencija, profesionalnih grupacija (ljekara i ljekarskih udruženja), međunarodnih organizacija (UNFPA) i nevladinih organizacija. Svaka država je imala priliku izložiti prezentaciju na temu implementacije Kliničkih vodilja u svojoj zemlji, posebnosti te problematike i navesti sljedeće potrebne korake pri ovom procesu.

Ovaj seminar je bio samo prvi u nizu od nekoliko seminara koji će se održati u ovoj i u  narednoj godini, na različitim lokacijama. Svaki seminar se nadograđuje na prethodni pa je potrebna ozbiljna selekcija kandidata koja treba pratiti rigorozne kriterije odabira kandidata izloženih na seminaru, a sa kojom već treba početi krajem aprila ove godine. Između održavanja ovih seminara očekuje se prenos znanja i poduzimanje akcije (prvenstveno u izgradnji kapaciteta i reviziji postojećih kliničkih vodilja na temu seksualnog i reproduktivnog zdravlja) u matičnim zemljama. UNFPA je podržao nastavak komunikacije koji može uključivati monitoring posjete i podrške na licu mjesta ili on-line.


 

Vodilje za kliničku praksu

Medicina zasnovana na dokazima (Evidence-based medicine) postala je samo središte kvaliteta u kliničkoj praksi. Standardi, izraženi kao kliničke vodilje ili kao “benchmarks”, jesu:

  • sve više zasnovani na biomedicinskom istraživanju i ocjeni zdravstvenih tehnologija nego na konsenzusu;
  • veoma pristupačni i razmjenjuju se između zemalja;
  • često prilagođeni lokalnoj kulturi i ekonomiji prije nego što se usvoje za nacionalnu primjenu;
  • često prevedeni u detaljnije protokole za korištenje u pojedinačnim organizacijskim jedinicama.

Vodilje mogu biti fokusirane na specifičnu tehnologiju, kao što je lijek, instrument ili procedura - ili na kliničko stanje. Vodilje koje su fokusirane na pacijenta mogu biti o specifičnom događaju ili epizodi, ili se vremenom mogu proširiti u multidisciplinarni “predviđeni oporavak”, ili puteve “kritične zaštite” za pojedince. Kvalitet objavljenih vodilja je različit po tome što veliki broj njih nije eksplicitan, što nisu zasnovane na dokazima i što nemaju planirane strategije za diseminaciju, implementaciju i evaluaciju. Sve to naglašava doprinos Agencije kao federalnog (državnog?) centra za razvoj, ocjenu, prilagođavanje i odobravanje vodilja, prema objavljenim kriterijima, odgovarajućoj lokalnoj kulturi, prioritetima i ekonomiji.

Šta su kliničke vodilje (vodiči, smjernice) i zašto su značajne?

Vodilje za kliničku praksu (Clinical practice guidelines) definiraju se kao «sistematski razvijeni iskazi koji pomažu praktičarima i pacijentima u donošenju odluka o odgovarajućoj zdravstvenoj zaštiti za posebne kliničke okolnosti». Prema New Zealand Guidelines Group (1998), vodilje za kliničku praksu mogu se definirati i kao sredstva koja premoštavaju jaz između aktualne prakse (i ishoda koji su povezani s takvom praksom) i drugih praksi (i ishoda koji su povezani s tim praksama). Ako se dobro konstruiraju i održavaju, vodilje za kliničku praksu ispunjavaju tri glavne funkcije:

  1. Daju zdravstvenim profesionalcima okvir za odgovarajući standard zdravstvene zaštite koju pružaju svojim pacijentima.
  2. Daju “standarde” na temelju kojih zdravstveni profesionalci mogu pratiti vlastitu kliničku praksu.
  3. Mogu predstavljati (i sve više predstavljaju) edukacijska sredstva u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi kao i u trajnom profesionalnom razvoju kliničara.

Historija medicine svjedoči nam o mnogobrojnim tretmanima koji su «izašli iz mode». Puštanje krvi (venepunkcija) i čišćenje crijeva, bila su, na primjer, dva standardna pristupa za različita stanja, a danas su potpuno napušteni. Za takve tretmane kažemo da su neodgovarajući, da nisu prikladni, jer očekivane dobiti ne pretežu negativne posljedice takvih intervencija. Odbacivanje intervencija na temelju neprikladnosti nastavlja se i danas. Na primjer, tonzilektomija je u posljednje vrijeme relativno rijetka operacija, kao i mutilirajuća hirurgija za karcinom dojke, te psihohirugija. U posljednje vrijeme značajno je opalo propisivanje antibiotika za infekcije gornjih respiratornih puteva, kao i upotreba benzodiazepina za anksiozna stanja.

Glavna svrha vodilja za kliničku praksu je kliničko odlučivanje na temelju informacija. Vodilje treba dizajnirati i implementirati tako da liječnicima pomažu svojim uputama koje se zasnivaju na znanstvenim dokazima. Uvijek treba jasno navesti oblasti i teme gdje nema dokaza za najbolju praksu ili gdje ne postoji konsenzus.

Velika su očekivanja da će kliničke vodilje reducirati značajne varijacije u kliničkoj praksi. Varijacije su pronađene između kontinenata, na primjer, veća učestalost histerektomije u SAD; između regija; unutar regija, između kliničara koji rade u različitim sistemima zdravstvene zaštite, i kako je pokazala klinička revizija (Clinical audit), u istoj bolnici. Samo detaljno ispitivanje može odrediti razloge za takve varijacije i takvu veličinu odstupanja za koju možemo reći da predstavlja neprikladan tretman (bilo kao prekomjerna upotreba ili smanjena upotreba). Pippard (1992) je našao da je stopa propisivanja elektrokonvulzivne terapije u dvije susjedne engleske bolnice varirala 12 puta između najvećeg i najmanjeg korisnika.

Sve više rastu očekivanja da će se pacijenti potpuno uključiti u odlučivanje o pitanjima koja se tiču njihovog tijela i izbora (različite dijagnostičke i terapijske intervencije, željeni ishodi). Vodilje za kliničku praksu najbolji su način da dobro informirani pacijent zaigra tu novu ulogu. Međutim, da bi pacijent bio u stanju odlučivati, vodilja treba da sadrži puni raspon mogućih intervencija i ishoda, da raspravi šta je poznato o varijacijama u preferencijalnim izborima pacijenata za dato pitanje i da naglasi one tačke u kojima se može zatražiti pacijentov izbor alternativa. To neminovno vodi zaključku da se u razvojni proces vodilje mora uključiti predstavnik pacijenata. Drugo pitanje koje uključuje mišljenje pacijenata jest predstavljanje vodilje, i to u formatu koji je razumljiv laicima i s minimalnom upotrebom tehničkog žargona.

Pregled kliničkog kvaliteta ili klinička revizija (Clinical audit), kad medicinski profesionalci poredu svoju praksu sa kliničkim standardima, mijenjaju praksu u skladu s nalazima i ponavljaju taj proces, često uključuje vodilje za kliničku praksu kao ishodne kriterije za pregled kvaliteta. Pritom su vodilje polazno mjesto za kliničke standarde, indikatore i lokalne protokole. Ciklična priroda kliničkog audita cesto pomaže da se vodilje za kliničku praksu poboljšaju i da se čak utvrde one oblasti kliničkog rada koje iziskuju hitan razvoj ili adaptaciju kliničkih vodilja. Unutar sistema kvaliteta vodilje su «specifikacije kliničkog procesa», a klinički audit je jedna od komponenti osiguranja kvaliteta.

Vodilje za kliničku praksu mogu olakšati dijalog između kupaca usluga (osiguravatelja) i kliničara, na način da kupci usluga budu informirani o dobroj praksi koja se slijedi, a kliničari mogu opravdati troškove za pružene usluge. Štaviše, osiguravatelji mogu tražiti da «propišu» upotrebu pojedinih vodilja, budući da dobro konstruirane vodilje smanjuju prekomjerno i nepotrebno korištenje resursa, ali isto tako mogu poboljšati kvalitet zaštite u slučajevima smanjene upotrebe resursa za dokazano učinkovite medicinske procedure.

Dani kada je javnost neupitno i s dužnim poštovanjem prihvatala medicinske savjete i preporuke davno je prošlo. Medijsko praćenje medicinskog progresa i medicinskih grešaka, podiglo je do neslućenih visina poznavanje te vrste problematike i očekivanja od strane javnosti. Porast konzumerizma doveo je do sagledavanja zdravstvene zaštite kao robe a pacijente je pretvorio u «potrošače» ili «klijente» s pravom da znaju šta kupuju i s pravom na naknadu ako «proizvod» ne ispuni njihova očekivanja. Raste broj «korisničkih» organizacija koje promoviraju prava pacijenata koji se katkada slikaju kao žrtve ili kao oni koji su jedva preživjeli medicinske usluge. Stopa parničenja u Britaniji je u porastu, mada još nije tako visoka kao u SAD. Razumno je vjerovati da će pridržavanje vodilje koju se podržala profesionalna tijela u značajnoj mjeri reducirati nepodesnu dijagnostiku i liječenje i tako zaštititi liječnika od rizika parničenja. Ali, ovo pitanje nije tako jednostavno, budući da slijeđenje neke vodilje ne mora uvijek voditi dobrom ishodu.

Dobro dizajnirane vodilje predstavljaju značajno edukacijsko sredstvo na svim nivoima – od dodiplomske nastave do kontinuiranog profesionalnog razvoja. Osim toga, zdravstvene profesionalce treba educirati o tehnologiji razvoja vodilja za kliničku praksu.

Optimisti se nadaju da će vodilje za kliničku praksu smanjiti neprikladnost medicinskih postupaka i varijacije u praksi, smanjiti pritisak na liječnike da pružaju usluge koje se ne mogu medicinski opravdati, a da će sve to dovesti do smanjenja rastućih troškova za zdravstvenu zaštitu. Međutim, pesimisti ukazuju na mnoga neodgovorena pitanja. Na primjer, da li se isplati razvoj vodilja za kliničku praksu? Da li se kliničke vodilje mogu sistematično i jednoliko primijeniti na lokalnom nivou? Da li kliničke vodilje obraćaju jednaku pažnju i na nekliničke faktore koji utječu na dijagnostičke i terapeutske procese? Da li i koliko kliničke vodilje sputavaju 'vještinu medicine' i 'kliničko prosudivanje'? To su otvorena pitanja na koja treba odgovoriti.

Početna

O Agenciji

Akreditacijski standardi

Samoocjena i unutrašnja ocjena

Vanjska ocjena i akreditacija

Facilitacija

Edukacija

Fokus na pacijenta

Klinička revizija

Klinički putevi

Indikatori izvedbe

Mentalno zdravlje

Apoteke

Vaše mjesto za razmjenu dobre prakse

Kutak za EBM trenutak

Projekti

Publikacije

AKAZ Konferencije

Korisni linkovi

Odabrani članci domaćih autora iz sigurnosti i kvaliteta


Pretraživanje


WWW AKAZ


Za pregled pojedinih dokumenata potrebno je imati
Adobe Reader

AKAZ © 2003 -