zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine
|
AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine |
||||||
Dokumenti i linkovi |
Vanjska ocjena i akreditacija |
Meni |
||
Formulari vanjske ocjene u odnosu na bolničke standarde: I dio, II dio, III dio, IV dio, V dio, VI dio, VII dio
Formulari vanjske ocjene u odnosu na standarde za domove zdravlja:
Ocjena se vrši na osnovu akreditacijske baze podataka
|
OBAVIJEST Obavještavaju se dole navedeni timovi porodične/obiteljske medicine da im koncem februara 2010. godine ističe važnost akreditacije i da je potrebno pristupiti reakreditaciji do maja mjeseca naredne godine. Za sve detalje menadžment domova zdravlja treba da se obrati Agenciji. Akreditirani timovi: TOM 1 Ambulante Stupari u sastavu JZU Dom zdravlja Kladanj TOM 17 Ambulante porodične /obiteljske medicine Simin Han TOM 37 Ambulante porodične /obiteljske medicine Lipnica TOM 5 u sastavu Ambulante Centar JZU Dom zdravlja sa poliklinikom «Dr Mustafa Šehović» Tuzla TOM 7 u sastavu JZU Dom zdravlja Kladanj TOM Donja Mahala Sektorske ambulante Donja Mahala u sastavu Dom zdravlja Orašje Akreditirano sedam timova porodične / obiteljske medicineKoncem februara AKAZ je akreditirao sedam timova porodične /obiteljske medicine koji su dobili tzv. "Projektnu akreditaciju". Certifikati su bili uručeni na završnoj Konferenciji SZO - CIDA projekta: "Jačanje zdravstvenog sistema u BiH sa fokusom na primarnu zdravstvenu zaštitu / model porodične / obiteljske medicine"
Akreditirani timovi, hotel Europa 27.02.2009.
Akreditirani timovi: Tim obiteljske / porodične medicine 1 Ambulante Stupari u sastavu JZU Dom zdravlja Kladanj u personalnom sastavu dr. Samka Subašić - Hadžić, liječnik opće prakse sa doedukacijom iz porodične / obiteljske medicine, Ćimka Mešanović i Sadeta Habibović, medicinske sestre sa doedukacijom iz porodične medicine. Tim obiteljske/porodične medicine 17 Ambulante porodične/obiteljske medicine Simin Han u sastavu JZU Dom zdravlja sa poliklinikom «Dr Mustafa Šehović» Tuzla u personalnom sastavu dr. Enisa Ramić, specijalista porodične/obiteljske medicine i Renata Smajlović, medicinska sestra sa doedukacijom iz porodične medicine. Tim obiteljske/porodične medicine 37 Ambulante porodične/obiteljske medicine Lipnica u sastavu JZU Dom zdravlja sa poliklinikom «Dr Mustafa Šehović» Tuzla u personalnom sastavu dr. Ruža Jokić - Antić, specijalista porodične/obiteljske medicine i Nada Marković, medicinska sestra sa doedukacijom iz porodične medicine. Tim obiteljske/porodične medicine 7 u sastavu JZU Dom zdravlja Kladanj u personalnom sastavu dr. Nedret Hadžić, specijalista porodične/obiteljske medicine, Dalida Salihović, medicinska sestra sa doedukacijom iz porodične medicine i Edina Brkić, medicinska sestra sa doedukacijom iz porodične medicine. Tim obiteljske/porodične medicine 5 u sastavu Ambulante Centar JZU Dom zdravlja sa poliklinikom «Dr Mustafa Šehović» Tuzla u personalnom sastavu dr. Vesna Vilušić, specijalista porodične/obiteljske medicine i Mevlida Tanović, medicinska sestra sa doedukacijom iz porodične medicine. Timu obiteljske/porodične medicine Donja Mahala Sektorske ambulante Donja Mahala u sastavu Dom zdravlja Orašje u personalnom sastavu prim. dr. Ljiljana Leovac, liječnik opće medicine sa doedukacijom iz porodične/obiteljske medicine, Kata Martinović, medicinska sestra sa doedukacijom iz porodične medicine i Milena Martinović, medicinska sestra sa doedukacijom iz porodične medicine. 1. AkreditacijaAkreditacija je model vanjske evaluacije zdravstvenih organizacija na kolegijalnoj osnovi i formalni proces u kojem jedna neovisna, obično nevladina agencija definira, ocjenjuje i prati ispunjenje eksplicitnih i objavljenih standarda kvaliteta u zdravstvenim ustanovama, poredi učinke ustanove sa standardima, odaje priznanje i/ili preporučuje mjere za poboljšanje kvaliteta. Akreditacija je obično dobrovoljna a u nekim zemljama zakonski obavezna (npr. u Francuskoj). Akreditacijom upravlja agencija koja postavlja standarde, zakazuje posjete tima ocjenjivača kvaliteta, odnosno zdravstvenih profesionalaca iz prakse, koji su prethodno obučeni da bi mogli evaluirati do kojeg se stupnja zdravstvena ustanova pridržava propisanih i javno objavljenih standarda. Ako zdravstvena ustanova udovoljava postavljenim standardima, ista se akreditira. U suprotnom se predlažu mjere za poboljšanje sigurnosti i kvaliteta i zakazuje nova posjeta radi ocjene kvaliteta. Akreditacija je vremenski ograničena i utemeljena na periodičnim ocjenama bez obzira da li se radi o javnom ili privatnom zdravstvenom sektoru. Akreditacija u zdravstvu je više od distribucije i upoznavanja sa standardima. Kroz ozbiljan proces podrške agencije i kolegijalno ocjenjivanje, akreditacijski program testira kako su implementirani standardi za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite za pacijente. Ovaj pristup je specifičan, a zahtjev da svi odjeli i osoblje unutar doma zdravlja ili bolnice ili timovi porodične medicine budu uključeni i da rade s izabranim standardima, predstavlja izazov. Mnoge organizacije izvještavaju da je program akreditacije jedini projekat u kojem su svi uključeni. Zato je učešće u ovom procesu od neprocjenjive važnosti u razvijanju i poboljšanju unutrašnje komunikacije i rada timova. 2. Postupak akreditacije Postupak vanjske ocjene započinje sklapanjem ugovora između AKAZ-a i zdravstvene ustanove. U načelu, AKAZ se ugovorom obavezuje da će ustanovi isporučiti akreditacijske standarde i svu tehničku dokumentaciju, dok se menadžment zdravstvene ustanove obavezuje da će imenovati radne grupe projekta i definirati vremenski okvir za samoocjenu; voditi računa o ispunjenju projektnih zadataka članova Komisije, radnih grupa i rokovima izvršenja; podržati razvoj projekta kvaliteta u ustanovi prema prioritetima; stvoriti takav ambijent koji će omogućiti nesmetan razvoj projekta; definirati plan komunikacije projekta i informirati sve osoblje o značaju projekta za zdravstvenu ustanovu; aktivno sarađivati sa facilitatorom u projektu; i obaviještavati AKAZ/facilitatora o bilo kakvim promjenama u vezi sa službom, organizacijom ili osobljem koje mogu utjecati na razvoj i uspješnost projekta kvaliteta. Poseban ugovor zdravstvena ustanova sklapa s AKAZ-om za edukaciju / obuku menadžmenta, zdravstvenih i drugih profesionalaca. Poseban ugovor također se sklapa u vezi sa facilitacijom ustanove. 3. Projekt kvaliteta Komisija ili projektni tim ima sveukupnu odgovornost za upravljanje procesom poboljšanja kvaliteta i sigurnosti, odnosno programom akreditacije AKAZ-a. Ovisno o vrsti i veličini ustanove, u rad komisije za kvalitet mogu se uključiti i predstavnici radnih grupa projekta (RGP). Broj RGP određuje Komisija prema grupama standarda i horizontalnoj uvezanosti standarda / kriterija. Preporučuje se multidisciplinarni sastav RGP sa ne više od 12 članova (apsolutni minimum je 3 člana po jednoj RGP). Za učešće u RGP preferiraju se dobrovoljci i više malih grupa a ne nekoliko velikih, tako da jedna osoba može biti član više RGP. Predstavnici menadžmenta također učestvuju u samoocjeni i unapređenju kvaliteta i sigurnosti. Misija RGP je da izvrše samoocjenu, tako što će odgovoriti na pitanja o ispunjenosti kriterija u obrascima za samoocjenu. Nakon distribucije standarda, Komisija daje jasne zadatke svakoj RGP, koordinira samoocjenu i prikuplja popunjene obrasce za samoocjenu. Odgovornost svake RGP je da dâ vjerodostojne odgovore o ispunjenosti standarda/kriterija (“podijeljena dijagnostika stanja”). Jedan od zadataka komisije je da prioritizira korektivne i preventivne aktivnosti svih RGP radi poboljšanja kvaliteta u ustanovi (Za druge obaveze komisije i koordinatora kvaliteta u zdravstvenoj ustanovi vidi Metodološko uputstvo). Menadžment (ili Komisija) treba da izradi Plan informiranja osoblja o projektu (PIOP). Razlog tome je što cjelokupno osoblje ustanove učestvuje u projektu kvaliteta, pa se PIOP odnosi i na osoblje koje direktno ne učestvuje u projektu. Informiranje o projektu kvaliteta obuhvata i uključivanje lokalnih medija u praćenje odvijanja projekta kvaliteta. Informiranje se postiže putem distribuiranja zapisnika, obavještenja na oglasnoj ploči, biltena, e-maila, web stranica i sl. Tehnike planiranja projekta obuhvataju: 1.analizu projektnih zadataka; 2.delegiranje zadataka članovima RGP; i 3. izradu gantograma. Analiza zadataka je podjela cijelog projekta u manje dijelove i identificiranje osoba koje su odgovorne za završetak zadataka u definiranom vremenu. Pritom se svi zadaci dijele na paralelne i ovisne. Kako im samo ime kaže, paralelni zadaci su oni koji se mogu uraditi u isto vrijeme kad i jedan ili više drugih zadataka. Ovisni zadaci su oni s kojima se ne može započeti dok prethodni zadatak / zadaci nisu završeni (za delegiranje zadataka postoji poseban gotov obrazac koji treba popuniti). Gantogrami se koriste da se prikaže sveukupni tok projekta. Proističu iz analize zadataka i planiranja specifičnih ciljeva u odnosu na definirani vremenski plan. Istovremeno pokazuju koji zadaci su “paralelni” a koji “ovisni”. Korisni su da se unatrag sagledaju aktivnosti u odnosu na zadato vrijeme. Druge detalje o upravljanju projektom kvaliteta, menadžment i zdravstveni profesionalci mogu dobiti kroz obuku. 4. Unutrašnja i vanjska ocjena Unutrašnji i vanjski pregled zdravstvene ustanove u biti se ne razlikuju mnogo. Svaka zdravstvena ustanova treba da obuči barem dva zdravstvena profesionalca za potrebe unutrašnje ocjene. Unutrašnja i vanjska ocjena temelje se na priznatim tehnikama kolegijalnog pregleda i vještinama pisanja izvještaja nakon pregleda. AKAZ organizira posebnu obuku za ocjenjivače kvaliteta. Glavne uloge AKAZ-ovih vanjskih ocjenjivača kvaliteta jesu da ocijene pridržavanje ustanove u odnosu na AKAZ-ove kriterije u standardima; da prate dogovoreni raspored intervjua i posjeta; da upisuje svoje nalaze u formulare za izvještaj; da rade timski i na koncu da ponude tačne i konstruktivne povratne informacije, kao i da daju pohvale i prijedloge za unapređenje prakse. Akreditacijska ocjena proizlazi iz analize dokaza utvrđenih tokom vanjskog pregleda zdravstvene ustanove. Odluku o akreditaciji na rok od tri godine donosi Upravno vijeće AKAZ-a. Ako neki standardi nisu ispunjeni ili su djelomično ispunjeni, donosi se odluka o daljnjem ocjenjivanju bilo pregledom dokumentacije, bilo fokusiranim dodatnim pregledom. Ovo su samo osnovne informacije. Mnogo više detalja naći ćete u odgovarajućim priručnicima, kao što su Priručnik za menadžere, Tehnički priručnik za zdravstvene profesionalce, Priručnik za koordinatore kvaliteta, Priručnik za unutrašnje i vanjske ocjenjivače, itd. 5. Koristi od učešća u programu akreditacije S obzirom da je proces akreditacije zasnovan na organizacijskim standardima koji jasno uspostavljaju mjerenje kvaliteta za svaki aspekt pružanja usluga, obuhvatajući sve službe i odjele jedne zdravstvene organizacije, davaoci usluga ne mogu sumnjati u svoj rad u procesu koji vodi ka cilju dostizanja nivoa za dodjeljivanje akreditacije. Za one koji to postignu, akreditacija je zaslužena nagrada, koja demonstrira osoblju i pacijenatima da organizacija pruža usluge visokog kvaliteta koji je ocijenila jedna vanjska, neovisna agencija. Primjena standarda vodi razvoju usluga i poboljšanju kvaliteta u cijeloj zdravstvenoj organizaciji. Evo nekoliko dokazanih koristi od učešća u programu akreditacije:
Jedna od ključnih funkcija bilo kojeg sistema akreditacije je mogućnost organizacijskog razvoja, a to je značajna podrška zdravstvenim ustanovama u ciklusu stalnog poboljšanja kvaliteta i osposobljavanju osoblja u utvrđivanju i realizaciji pozitivnih promjena. Na praktičnom planu, veliki doprinos ulaska u procese podizanja sistema poboljšanja kvaliteta i akreditacije jest „upoznavanje zdravstvene ustanove sa samom sobom”. Izgleda paradoksalno, ali je u više navrata potvrđeno, da menadžment i zaposlenici tek prolaskom kroz proces akreditacije stvaraju pravu i cjelovitu sliku vlastite organizacije i njenih funkcija. To može biti i najveći doprinos akreditacije. |
Samoocjena i unutrašnje ocjena Odabrani članci domaćih autora iz sigurnosti i kvaliteta Pretraživanje
Za pregled pojedinih dokumenata potrebno je imati
|
||
© Copyright AKAZ |
||||
