AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u
zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine
   
MAPA SAJTA
KONTAKTI

Dokumenti i linkovi
Akreditacijski standardi
Meni

Inkluzivni standardi za osobe s invaliditetom (ISOSI)

Forme za samoocjenu i vanjsku ocjenu



Akreditacijski standardi za bolnice 2010.

Forme za samoocjenu i vanjsku ocjenu

Standardi za dom zdravlja ver. 2017.

Forme za samoocjenu ver.2017.



Standardi za timove porodične / obiteljske medicine

Samoocjena:
Forme za sertifikacijsku samoocjenu
Forme za akreditacijsku samoocjenu


Standardi za poliklinike ver. 2017.

Forme za sertifikacijsku samoocjenu

Standardi za centre mentalnog zdravlja ver. 2016.

Forma za samoocjenu i vanjsku ocjenu za CMZ ver 2016.



Standardi za kantonalne zavode
javnog zdravstva u FBiH

Samoocjena:
Forme za sertifikacijsku samoocjenu
Forme za akreditacijsku samoocjenu


Standardi za akreditaciju
„BOLNICA – PRIJATELJA BEBA“

Forme za samoocjenu i vanjsku ocjenu


Akreditacijski standardi za zdravstvene usluge naklonjene mladima


Forme za samoocjenu multidisciplinarnog tima za pružanje zdravstvenih usluga naklonjenih mladima

Modeli procedura i protokola o saradnji
(uz nacrt akreditacijskih standarda za zdravstvene usluge naklonjene mladima)



Sertifikacijski standardi za apoteke (ver. 2017.)

Forme za sertifikacijsku samoocjenu
Forme za akreditacijsku samoocjenu


Sertifikacijski standardi za apoteke

Forme za samoocjenu u odnosu na standarde za apoteke


Akreditacijski standardi za drop-in centre u FBiH

Forme za samoocjenu i vanjsku ocjenu drop-in centara


Akreditacijski standardi za usluge dobrovoljnog, povjerljivog savjetovanja i testiranja (DPST)

Forme za samoocjenu i vanjsku ocjenu DPST usluga


Akreditacijski standardi za rani rast i razvoj djece

Forme za samoocjenu i vanjsku ocjenu RRRD usluga



Sertifikacijski standardi za transplantacijsku medicinu

Forme za sertifikacijsku samoocjenu i vanjsku ocjenu


Standardi za zavod za transfuzijsku medicinu ver.2017.

Forme za sertifikacijsku samoocjenu i vanjsku ocjenu


Politika kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine

Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH

Metodološko uputstvo za uspostavljanje, razvijanje i održavanje sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u Federaciji BiH

BQM br. 3
Časopis Udruženja za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH

Uputstva za distribuciju i usaglašavanje standarda

Politika mladi i zdravlje, Federalno ministarstva zdravstva BiH

Strategija mladi i zdravlje, Federalno ministarstvo zdravstva BiH


Vaša pitanja - naši odgovori:


Međunarodni dokumenti

Osnovne informacije za nacionalne politike kvaliteta zdravstvenih sistema

Guidance on Developing Quality and Safety Strategies with a Health System Approach

Assuring of Health Care in the European Union: A Case for Action

ISQua Checklist for Development of New Healthcare Accreditation Programs - Guidance for Governments, Agencies and Other Groups, November 2006


International Accreditation Standards for Healthcare External Evaluation Organisations. Third Edition 2007

ISQua International Principles For Healthcare Standards. Third Edition 2007

Toolkit for Accreditation Programs. Some issues in the design and redesign of external health care assessment and improvement systems, 2004



ZAPOČINJE POSTUPAK PILOTIRANJA INKLUZIVNIH STANDARDA ZA OSOBE S INVALIDITETOM
U O.B. „PRIM.DR. ABDULAH NAKAŠ“, SARAJEVO

Inkluzivni standardi za osobe s invaliditetom (ISOSI), kompilirani na bazi user friendly načela olakšanog i adaptibilnog pristupa zdravstvenim ustanovama - kao građevinskim, fizičkim objektima – dijelovima integriranog sistema zdravstvene zaštite, te zdravstvenim uslugama na svim nivoima zdravstvene zaštite, odnosno prevazilaženju komunikacijskih prepreka koje onemogućavaju identičan tretman svih korisnika-pacijenata, pa tako i ispunjenje propisanih prava za osobe s invaliditetom, predstavljaju civilizacijski optimum etičkih principa koje je potrebno ispoštovati u zajednici.

Same možemo tako malo, zajedno možemo puno toga...

Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ) , već je ranije uspostavila čvrstu vezu i odnos sa grupacijom MyRight, i voditeljicom g.-đom Natašom Maros, te učestvovala u projektima koji su za predmet imali problematike vezane za olakšan pristup zdravstvenim ustanovama, i zdravstvenim uslugama, kao i informacijama i uopće informiranju, za osobe sa invaliditetom. Ova saradnja našla je svoj izraz u setu standarda (ISOSI), koji trebaju obezbijediti inkluziju – uključenje, osoba s invaliditetom, u sistem zdravstvene zaštite.

U ponedjeljak, 11.12., predviđeno je prigodno obilježavanje početka postupka pilotiranja Inkluzivnih standarda za osobe s invaliditetom u Općoj bolnici „Prim.dr. Abdulah Nakaš“, u Sarajevu.

Za tu priliku, direktor AKAZ-a Doc. Dr. Ahmed Novo, i direktor OBS, Prim. dr. Zlatko Kravić, dogovorili su zajedničku pres-konferenciju, kako bi javnosti putem sredstava informiranja, pojasnili neke aspekte pilotiranja standarda, kao i osnovne razloge i namjere koje predstavljaju supstrat standarda. Obezbjediti jednakost, ravnopravnost i poštivanje prava svih pacijenata, bez obzira na sve razlike individualne prirode, moto je i ideja vodilja implementacije standarda.

 

 

Link: Inkluzivni standardi za osobe s invaliditetom


Usvojeni Standardi za poliklinike i Finansijski plan Agencije

Na 42. redovnoj sjednici Upravnog odbora Agencije za za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH razmatrani su, i u skladu sa utvrđenim prioritetima na koje je data saglasnost Federalnog ministarstva zdravstva, usvojeni Standardi kvaliteta i sigurnosti za poliklinike. Ono što čini posebnost standarda za poliklinike su specifičnosti koje po sebi postoje u mikrosferi kliničkog rada te predstavljaju, u našim, bosanskohercegovačkim uvjetima, savremeni odnos Agencije prema načinu rada koji treba beskompromisno usvojiti s povjerenjem da će dati najbolje rezultate - kako onima koji standarde koriste, tako i onima kojima su ovi standardi namijenjeni u smislu zdravstvene usluge.

Na istoj sjednici usvojen i Finansijski plan Agencije za 2018. godinu. Direktor Agencije, doc.dr. Ahmed Novo, je u obrazloženju dokumenta naglasio da je Finansijski plan AKAZ-a za period 1. januar – 31. decembar 2018. godine predstavlja finansijski aspekt planiranih aktivnosti Agencije za narednu godinu, u skladu sa smjernicama Vlade Federacije BiH i kontinuiranom aktivnosti Agencije na upravnim i s njima povezanim poslovima iz domena uspostave sistema sigurnosti i kvaliteta u Federaciji BiH. Osim Finansijskog plana, usvojen je i niz drugih internih akata, posebno Pravilnik o akademskom i stručnom usavršavanju.

Ovom prilikom pozivamo zainteresirane poliklinike – zdravstvene ustanove, odnosno koordinatore za kvalitet poliklinika registriranih u Federaciji BiH da preuzmu verziju standarda za poliklinike sa web-stranice.

Standardi za poliklinike


 

Poziv korisnicima za dostavu komentara, i prijedloga za izmjene i/ili dopune teksta
Nacrta Akreditacijskih i sertifikacijskih standarda za poliklinike

Poštovani korisnici,

Nakon uspješne pripremne faze tipizacije standarda za poliklinike - prikupljanja mišljenja i stavova profesionalne javnosti putem anketiranja relevantnog broja stručnjaka iz prakse, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ) pristupila je izradi Nacrta Akreditacijskih i sertifikacijskih standarda za poliklinike, i isti uspješno privela kraju.

Naredna faza, prije štampanja standarda, predviđa prikupljanje komentara i prijedloga koji će biti analizirani, i eventualno prihvaćeni, i inkorporirani, ovisno o procjeni grupe autora i saradnika odgovornih za konačni tekst dokumenta.

Pozivajući Vas da nam dostavite vaše intervencije, naglašavamo da svaki pojedini pristigli komentar i prijedlog izmjene i/ili dopune teksta nacrta predstavlja vrijednost za sebe, i obogaćenje cjelokupnog procesa a čime se omogućuje bolji krajnji rezultat. Stoga, molimo sve zainteresovane da, što skorije, pročitaju tekst nacrta standarda te nam upute svoje komentare i prijedloge kako bismo mogli što skorije okončati rad i finilizirati tekst Akrerditacijskih i sertifikacijskih standarda za poliklinike .

Da bismo olakšali komunikaciju, izradili smo i posebni obrazac (vidi link na kraju teksta) u koji možete unosti navode u vezi pojedinih standarda. Popunjene obrasce možete dostavljati na e-mail: vkerleta@akaz.ba ; ili poštom, na adresu: Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ), Dr. Mustafe Pintola br. 1, Ilidža .

Napominjemo da tekst Nacrta Akreditacijskih i sertifikacijskih standarda za poliklinike možete naći na našoj zvaničnoj internetskoj stranici u rubrici „Akreditacijski standardi“ kao i na poveznici/linku u prilogu ovog teksta.

Unaprijed Vam hvala za trud i doprinos.

Direktor Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH

Doc.Dr. Ahmed Novo.

Link: obrazac za priloge u vezi nacrta AiSSP

Link: Nacrt Akreditacijskih i sertifikacijskih standarda za poliklinike


Standardi sigurnosti i kvaliteta za domove zdravlja verzija 2017
Novi obrazac za sertifikacijsku samoocjenu

U skladu s pozitivnim propisima FBiH, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ), definirala je set sertifikacijskih i akreditacijskih standarda za domove zdravlja, i redovno provodi njihovo ažuriranje te objavljuje revidirane verzije, o čemu obavještava korisnike.

Verzija 2017. standarda sigurnosti i kvaliteta za domove zdravlja, najnovija je verzija koja predstavlja nastavak i doradu prethodno korištenog dokumenta - „Akreditacijski standardi za dom zdravlja rev. 2012.“.

U prilogu ove verzije, izrađen je i prilagođen obrazac za samoocjenu , čime je upotpunjen materijal neophodan za rad na terenu.

Protok vremena nužno mijenja odnos naspram pojedinih standardiziranih postupaka, vrijednosti i/ili oblika rada, odnosno metodoloških rješenja u pristupu pojedinim problematikama, i aspektima koje se obrađuju ovim tipom mjerno-evaluacijskog alata, a iz čega i proizlazi potreba periodične revizije i ažuriranja.

Sumarno predstavljena, Verzija 2017., donosi: - 50 standarda, sa 1122 kriterija (od čega - 832 sertifikacijskih, i – 290, akreditacijskih kriterija).

Standardi sigurnosti i kvaliteta za domove zdravlja obuhvataju šest funkcionalnih skupina standarda koji se raščlanjuju na sertifikacijske, i akreditacijske kriterije . U tekstu Standarda, Ispod svake brojčane oznake pojedinog kriterija, nalazi se i oznaka „S“ ili „A“ , koje i na taj način označavaju i delimitiraju pripadnost, bilo sertifikacijskim - ili optimalnim kriterijima sigurnosti, odnosno, akreditacijskim - ili optimalnim kriterijima kvaliteta.

Zakonodavac je predvidio da je sertifikacija zdravstvenih ustanova, odnosno uspostava sistema sigurnosnih standarda, obavezna , i da se odnosi na: sigurnost pružanja usluga to jest, sigurne zdravstvene usluge; sigurno radno okruženje; i sigurnost zdravstvenih radnika i saradnika za vrijeme boravka u prostoru zdravstvene ustanove. Stoga zaključujemo, da postoji normirani zahtjev usmjeren ka zdravstvenim ustanovama da ove kriterije u potpunosti, i kontroliranom metodom - i ispune.

S druge strane pak, akreditacija nije zakonski obvezatan postupak, već predstavlja ocjenu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga. Kao takva, akreditacija je ipak, istovremeno i širi skup, pa u potpunosti obuhvata domenu sigurnosnih standarda koju i prevazilazi – kako kvantitativno, tako i kvalitativno. Zaključno, svaka akreditirana ustanova istovremeno ostvaruje i sertifikacijski status, to jest, utvrđivanje ispunjenja akreditacijskih minimuma kvalificira ocijenjenu ustanovu u sferi sigurnosti, ali ni jedna sertificirana ustanova ne može se smatrati akreditiranom bez provedbe cjelokupnog propisanog postupka akreditacije.


Usvojeni novi standardi za centre za mentalno zdravlje u FBiH

Upravni odbor Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH je na sjednici održanoj 29.06.2016. godine donio odluku o usvajanju standarda za centre za mentalno zdravlje (ver. 2016.).

Akreditacijski standardi za centre za mentalno zdravlje ( ver. 2013.) su još uvijek važeći za centre za mentalno zdravlja koji su stekli akreditacijski status i za centre koji su u procesu akreditaciju te će po ovoj verziji i biti pregledani i ocijenjeni.

Revidirani standardi za Centre za mentalno zdravlje su druga verzija AKAZ-ovih standarda. Svaki standard ima pripadajuće kriterije različite brojnosti, pomoću kojih se ocjenjuje ispunjenost. Kriteriji su podijeljeni na „A“, čime se označavaju akreditacijski kriteriji i „S“, čime se označavaju sertifikacijski kriteriji koje je obavezno ispuniti u potpunosti (100%). „S“ kriteriji čine optimalne standarde sigurnosti . Od 10 standarda i 109 kriterija, 61 kriterij se odnosi na sertifikaciju, a 48 na akreditaciju.

Obaveza svih centara za mentalno zdravlje je da svoj rad usklade sa novim standardima radi buduće sertifikacije i akreditacije.

Standardi za mentalno zdravlje ver. 2016.


Standardi za kantonalne zavode javnog zdravstva

Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH je na osnovu člana 22. Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu („Službene novine Federacije BiH“ br. 59/05 i 52/11), člana 55. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“ br. 46/10) i drugih relevantnih propisa definirala set sertifikacijskih i akreditacijskih standarda za kantonalne zavode za javno zdravstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ovi standardi kantonalne zavode za javno zdravstvo sagledavaju kao prirodne lidere u razvoju povezanog lokalnog sistema javnog zdravstva, naglašavajući važnost, kako njihovog intramuralnog , tako i ekstramuralnog djelovanja u podizanju nivoa zdravlja u lokalnoj zajednici. U tom smislu, kantonalni zavodi za javno zdravstvo imaju jedinstvenu odgovornost da predvode i koordiniraju sve aktivnosti u implementaciji esencijalnih usluga javnog zdravstva , za što im je u prvom redu potrebna zakonska osnova, partnerstvo u zajednici i adekvatno finansiranje usluga javnog zdravstva koje zadovoljavaju kritične potrebe pripadajuće populacije i koje, u krajnjoj liniji, treba da dovedu do unapređenja zdravlja u zajednici.

Svako poglavlje sastoji se od određenog broja standarda, koji opet imaju određen broj kriterija pomoću kojih se ocjenjuje ispunjenost standarda. Kriteriji su podijeljeni na „A“, čime se označavaju akreditacijski kriteriji i „S“, čime se označavaju sertifikacijski kriteriji koje je obavezno potpuno ispuniti (100%). „S“ kriteriji čine osnovne standarde javnozdravstvene sigurnosti. Ukupno ima 101 kriterija, 59 za sertifikaciju (58%) i 42 za akreditaciju (42%). Bodovni sistem za sertifikaciju je 1-0; 1 = potpuno ispunjen kriterij (P) i 0=neispunjen kriterij (N). Bodovni sistem za akreditaciju je 2-1-0, tj. 2 = potpuno ispunjen kriterij (P); 1=djelomično ispunjen kriterij (D) i 0=neispunjen kriterij (N), dok se sa NP označava "nije primjenljivo." Navedeni standardi sada imaju jasno definirane kriterije i indikatore sa dokazima za ocjenu i pripadajućom legislativom.

Standardi su usvojeni od strane Upravnog odbora Agencije odlukom broj: 02-02-77-3 dana 24.02.2016. uz pribavljenu prethodnu saglasnosti Federalnog ministarstva zdravstva na utvrđene prioritete Agencije u smislu izrade navedenih standarda broj: 01-37-176/16 i od 11.01.2016. godine te pozitivno mišljenje Udruženja specijalista javnozdravstvenih disciplina Federacije BiH.

Standardi za KZJZ


Usvojeni novi standardi

Agencija je na osnovu člana 22. Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu („Službene novine Federacije BiH“ br. 59/05 i 52/11), člana 55. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“ br. 46/10), i stava 2. člana 41. Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja („Službene novine Federacije BiH“, br. 75/09) definirala nove standarde za timove porodične / obiteljske medicine i certifikacijske standarde za transplantacijsku medicinu.

Standardi za timove porodične/obiteljske medicine se sada odnose na: sertifikacijske standarde (obavezne standarde sigurnosti) i akreditacijske standarde (standarde kvaliteta) ukupno 37 standarda. Sertifikacijski standardi za transplantacijsku medicinu su podjeljeni na: opći i specijalni dio sa ukupno 10 standarda.

Navedeni standardi sada imaju jasno definirane kriterije i indikatore sa dokazima za ocjenu i pripadajućom legislativom.

Ovi standardi su odobreni od strane Upravnog vijeća Agencije broj: 02-02-822-3 i 02-02-822-4, datum: 19.11.2014. uz prethodnu saglasnosti Federalnog ministarstva zdravstva broj: 01-37-7208/14 i 01-37-7035/14, datum: 09.04.2014. i 29.10.2014.

Standarde za timove porodične / obiteljske medicine možete preuzeti ovdje...
Sertifikacijske standarde za transplantacijsku medicinu možete preuzeti ovdje...


Akreditacija drop-in centara u FBiH

Država Bosna i Hercegovina je donošenjem Državnog akcionog plana za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga, 2009.-2013. godine te donošenjem Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga u BiH „SN BiH“ 2006. godine jasno pokazala svoje opredjeljenje na ovom polju. Jedan od načina realizacije zacrtanih ciljeva je i otvaranje drop-in centara u BiH. Federacija BiH se usvajanjem Politika za smanjenje štete (harm reduction) iz oblasti ovisnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine („SN FBiH“ broj 34/14) obavezala da poduzme sve mjere i aktivnosti koje su zasnovane na dokazima u cilju smanjenja štete po osobu ili cjelokupno stanovništvo i na taj način jačati sigurnost zajednice.

Danas je u prostorijama Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ) u Sarajevu potpisan ugovor o implementaciji projekta „Akreditacija drop-in centara u FBiH“ sa UG Margina, čiji je predsjednik Denis Dedajić. Planirano trajanje projekta je 14 mjeseci. AKAZ je u prethodnom projektu razvio standarde za drop-in centre na osnovu kojih će biti urađena vanjska ocjena i akreditacija šest drop-in centara u FBiH, u cilju implementacije Politike za smanjenje štete (harm reduction) iz oblasti ovisnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine („SN FBiH“ broj 34/14) u kojoj se navodi da se Federacija Bosne i Hercegovine zalaže da drop-in centri budu akreditirani od strane AKAZ-a.

Akreditacijski standardi za drop-in centre su nastali kao dio programa za „Paket servisa za smanjenje štete u Bosni i Hercegovini“ vezanih za implementaciju projekta Global Fund for HIV/AIDS, TB & Malaria. Ovi standardi se oslanjaju na Politike i programe te dobru praksu za smanjenje socijalnih, zdravstvenih te ekonomskih posljedica (zlo)upotrebe legalnih i ilegalnih psihoaktivnih supstanci, bez da te politike i programi nepobitno smanje injekciono korištenje droga. Smanjenje štete kao program je prepoznat od strane Svjetske zdravstvene organizacije, UNODC kao i UNAIDS-a.

Standarde za drop-in centre možete naći ovdje...


Odobreni Sertifikacijski standardi za apoteke

Ovim putem Vas obavještavamo da su standardi sigurnosti za apoteke (u daljnjem tekstu Sertifikacijski standardi) koji je pripremila Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH (AKAZ) odobreni od strane Upravnog odbora AKAZ-a na sjednici održanoj 15.05.2013. godine, a uz prethodno pozitivno mišljenje i saglasnost Federalnog ministarstva zdravstva dopis broj 05-37-2017/13.

Na osnovu članova 12., 57. i 72. Zakona o apotekarskoj djelatnosti („SN FBiH“, br.40/10) sve apoteke, bez obzira na oblik svojine, dužne su uspostaviti sistem sigurnosti na temelju standarda koje propisuje AKAZ. Apoteka zdravstvena ustanova može obavljati apotekarsku djelatnost, ako osim drugih uslova propisanih zakonom, ispunjava i uspostavljen sistem standarda sigurnosti radi zaštite pacijenata član 12., stav 1., tačka 4. Sertifikacijski standardi su optimalni standardi sigurnosti u skladu sa Zakonom, kojima se obezbjeđuje siguran sistem rada, sigurno radno okruženje u apoteci, odgovarajuće procedure i protokoli tokom pružanja zdravstvenih usluga pacijentima i drugim korisnicima, a odnose se i na sigurnost osoblja apoteke.

Magistri farmacije danas imaju novu i proširenu ulogu u pružanju apotekarske skrbi koja pacijenta postavlja u središte svih napora i pažnje. Otuda potreba da magistri farmacije poštuju prava pacijenata, ali i da im skreću pažnju na njihove dužnosti kad je riječ o dosljednoj upotrebi lijekova. Budući da se zdravstvena zaštita odvija u trouglu liječnik – pacijent – farmaceutski tim, ovi standardi obuhvataju i važan segment međuprofesionalnih komunikacija i komunikacija s pacijentima. Sertifikacijski standardi su zasnovani na principima dobre apotekarske i skladišne prakse, etičkom kodeksu farmaceutske struke i nizu zakona i podzakonskih akata koji se direktno ili indirektno odnose na apotekarsku djelatnost.

Sertifikacijske standarde za apoteke
Forme za samoocjenu


Završna revizija akreditacijskih standarda za centre mentalnog zdravlja (maj, 2013.)

Analizom izvedivosti i samoocjene akreditacijskih standarda na osnovu dostavljenih obrazaca samoocjene i diskusije s članovima timova centara za mentalno zdravlje, uočeni su još neki kriteriji koji su preciznije formulisani radi boljeg razumijevanja.

Izvršene izmjene se odnose na 3 i 4 poglavlje. Kriterij 6.1. je izbačen iz trećeg poglavlja. Četvrto poglavlje je kompletno revidirano i dopunjeno je kriterijima 7.6. Promotivni-preventivni rad i 7.7. Sistem upućivanja pacijenata (referalni sistem), i sada broji ukupno 11 kriterija. Uz standarde revidirane su i forme za samoocjenu CMZ-a.

Odluka o akreditaciji donosi se samo za centre koji su postigli 80% i više ispunjenosti standarda, dok se odluka o uslovnoj akreditaciji dodjeljuje onim centrima koji su ostvarili prihvatljiv kvalitet u rasponu od 60% do 79% ispunjenosti. Praktično, to znači da je 177 (od 222 mogućih) bodova dovoljno za akreditaciju, a 133 do 175 za uslovnu akreditaciju CMZ.

Akreditacijski standardi za centre mentalnog zdravlja usvojeni su na sjednici Upravnog Odbora Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH, odlukom broj 02-02-234-1/13, dana 20.05.2013.godine.


REVIZIJA AKREDITACIJSKIH STANDARDA ZA DOMOVE ZDRAVLJA

U periodu od 2005. – 2010. godine akreditacijski standardi za domove zdravlja pretrpjeli su novu reviziju, tzv. revizija 2010. Osnovni koncept nije promjenjen, zadržan je isti način numeracije standarda/kriterija, ali su izmjenjeni brojevi radi dopisivanja i brisanja pojedinih kriterija.

Revizija 2010.
Izmjenjeni kriteriji
Kriteriji
stari
novi
izbačeni
dodani
Prvi dio: Upravljanje i rukovođenje domom zdravlja
1B.73
1B.64
1B.51
1C.83 – 1C.85
1C.80
1C.63
1B.58
1D.205 – 1D.234
1C.94
1C.92
1B.59
1M.570
1C.95
1C.93
1B.60
1C.99
1C.97
1B.61
1C.112
1C.108
1B.62
1C.113
1C.109
1B.64
1C.118
1C.114
1B.65
1C.120
1C.116
1B.66
1C.154
1C.149
1B.74
1C.155
1C.150
1C.79
1G.314
1G.339
1C.84
1K.450
1K.474
1C.87
1L
1L
1C.102
1L.478
1L.502
1C.106
1L.479
1L.503
1C.121
1L.481
1L.505
1L.407
1L.488
1L.512
1N.531
1L.489
1L.513
1L.490
1L.514
1L.492
1L.516
1L.493
1L.517
1L.510
1L.553
Ukupno: 23
Ukupno: 18
Ukupno: 33
Drugi dio: Upravljanje rizikom
2C.54
2C.53
2B.29
2C.61
2C.60
2D.83
2D.82
2D.82
2E.130
2E.104
2E.102
2E.131
2E.105
2E.103
2E.132
2E.139
2E.134
2E.143
2G.222
2G.214
2E.144
2E.146
Ukupno: 7
Ukupno: 8
Treći dio: Upravljanje kvalitetom
3B.44
3B.42
3A.30
3B.54
3B.52
3A.31
3C
3C
Ukupno: 3
Ukupno: 2
Četvrti dio: Fokus na pacijenta
4B.40
4B.40
4B.63
4B.63
4E.96
4E.96
   
4E.101
4E.101
4G.141
4G.141
4I.192
4I.192
4I.210
4I.210
4J.288
4I.238
4I.238
4J.289
Ukupno: 8
Ukupno: 2
Peti dio: Organizacija i pružanje zdravstvenih usluga
5F.231
5F.231
5F.232
5F.232
5M.460
5M.460
Ukupno: 3
Šesti dio: Tehničke službe
6A
6A
6A.1
6A.1
6B.34
6B.34
6E.95
6E.94
6E.90
Ukupno: 4
Ukupno: 1
 
Total: 48
Total: 29
Total: 35

Hvala na saradnji!


IZMJENE I DOPUNE AKREDITACIJSKIH STANDARDA ZA BOLNICE

AKAZ je u proteklom periodu izvršio izmjene i dopune akreditacijskih standarda za bolnice.
Nakon što je proteklo pet godina od prvog izdanja akreditacijskih standarda za bolnice, prikupili smo vaše primjedbe i sugestije i sada vam dajemo ponešto izmijenjene i dopunjene standarde. Promjene nisu velike, a svode se na tri: 1.izbrisani kriteriji (ukupno 15); 2.promjene numeracije kriterija (koje logično proističu iz njihovog uklanjanja); i 3. preformulacija teksta kriterija (koji je na nekim mjestima bio nejasan, neprecizan ili nedorečen, pa su dodana nova uputstva ili proširena postojeća). Nadamo se da će vam ove izmjene i dopune olakšati rad prilikom podizanja sistema kvaliteta u vašoj bolnici.

Da biste se lakše snašli, na ovom mjestu dajemo tablicu svih izvršenih promjena:

Stara numeracija
Izmijenjene i dopune stadarda
(nova numeracija)
Izbrisani standardi
2.14
2.14
2.15
2.15
2.16
2.16
2.17
2.17
2.32
2.32
3.15
3.15
3.17
3.17
3.30
3.29
3.37
3.36
3.49
3.48
3.58
3.57
3.61
3.60
4.12
4.12
5.19
5.19
5.77
5.77
5.86
5.86
5.87
5.87
5.91
5.91
5.107
5.107
5.108
5.108
5.109
5.109
5.110
5.110
5.111
5.111
5.112
5.112
5.114
5.106
5.115
5.107
5.120
5.112
5.121
5.113
6.14
6.14
6.45
6.45
7.2
7.2
7.5
7.5
7.8
7.8
8
8
8.6
8.6
8.7
8.7
8.11
8.11
8.12
8.12
8.13
8.13
8.20
8.20
9.2
9.2
10.18
10.18
10.19
10.19
10.25
10.25
11.12
11.12
11.18
11.18
12.3
12.3
15.56
15.56
16.17
16.17
17.20
17.20
20.8
20.8
20.10
20.10
23.1
23.1
26.70
26.70
37.14
37.14
50.165
50.165
50.166
50.166
50.167
50.167
54.9
54.9

Hvala na saradnji!


1. Ciljevi i principi razvoja standarda

Svrha

Primarni cilj akreditacijskih programa je organizacijski razvoj a ne zakonska regulacija.

Korisnici
Standardi su primarno okrenuti akterima u zdravstvu (javnost, osiguravatelji, vlade, profesije) i onima koji ih koriste za samo/ocjenu (menadžeri, davaoci usluga, ocjenjivači).
Stimulacije
Zdravstvene ustanove koje postignu akreditaciju treba da budu favorizirane u ugovorima sa zavodima zdravstvenog osiguranja, a rad zdravstenih profesionalaca na kvaliteti i sigurnosti usluga trebalo bi da uvažavaju profesionalne komore tako što će sistem re/licenciranja prepoznati i priznati ove napore.
Status
Agencija je ovlašteni federalni organ koji razvija, objavljuje i revidira akreditacijske standarde za kliničku praksu i organizaciju službi u skladu sa definiranim procesom. Sadržaj standarda nije predmet zakonske regulative.
Pristup
Vrijednosti, standardi i kriterija za akreditaciju dostupni su javnosti. Poenski sistemi, proces i rezultati vanjskog pregleda mogu biti dostupni javnosti kad su procesi ocjene i vanjski ocjenjivači provjereni na pouzdanost i pravičan postupak. Javnost treba da ima uvid u listu akreditiranih organizacija, ali ne i u detaljne izvještaje ocjene.
1.1 ALPHA principi za akreditacijske standarde
Usvajanje
AKAZ je formalno usvojio i slijedi međunarodno dogovorene principe za razvoj standarda.
Vrsta
Akreditacijski standardi naglašavaju izvedbu i rezultate izvedbe a manje se bave resursima. Mada se bave procesima i rezultatima, standardi su kompatibilni sa reguliranjem strukture koja je temelj za zdravstvenu inspekciju.
Obuhvat
Gdje god je to bilo moguće, standardi odražavaju iskustvo puteva pacijenata kroz zdravstveni sistem i kontinuitet zaštite. Menadžerske funkcije (na primjer, upravljanje ljudskim resursima, zdravlje i sigurnost na radnim mjestima i sl.) predstavljene su u posebnim poglavljima.
Testiranje
Svi akreditacijski standardi su prethodno testirani na dobrovoljnoj osnovi u pilot ustanovama a potom se pristupilo njihovom poboljšanju. Nijedan akreditacijski program (narocito na komercijalnoj osnovi) ne može biti validan dok se prethodno ne provjeri u praksi.
1.2 Ključna pitanja u vezi sa standardima
Nivo
Akreditacijski standardi predstavljaju optimum kvaliteta (izvedbe) koji se uvode radi jačanja zdravstvenih ustanova, nudeći dinamične ciljeve za poboljšanje. Standardi su konzisteni ali nadilaze minimalne pragove zdravstvene inspekcije. Nedakvatna zgrada i oprema sami po sebi nisu razlogom da se uskrati akreditacija, pod uvjetom da menadžment može pokazati da su ti problemi prepoznati, da su već poduzeti učinkoviti koraci radi umanjenja rizika i neugoda za pacijente i da postoje realistični planovi za gradnju, zamjenu ili nabavke.
Hijerarhija
Svaki standard (na primjer, program imunizacije) upravlja se prema ključnim vrijednostima (na primjer, prevencija bolesti) i mjerljiv je prema specifičnim kriterijima (na primjer, stopa imunizacije prema godinama korisnika).
1.3 Izvori standarda u Federaciji BiH
Pravni izvori
Koliko god je to bilo moguće, Agencija je u standarde ugradila relevantnu europsku i federalnu legislativu, tj. zakone i podzakonske akte; direktive, politike, socijalne povelje, prava pacijenata, zaštitu podataka, slobodu informiranja i trgovine, mobilnost pacijenata i zdravstvenih profesionalaca i sl.
Vladini izvori
Agencija nastoji u standarde ugraditi smjernice zdravstvenih vlasti, vodeći računa i o zahtjevima profesionalnih komora (strategije, politike, uputstva, standardi licenciranja i certifikacije).
Izvori neovisnih i nevladinih organizacija
Agencija traži mišljenja neovisnih autoritativnih tijela i predstavnika javnosti, i aktivno prikuplja i ugrađuje dokaze za standarde iz zdravstvenih organizacija i biomediciskih istraživanja.
Međunarodni izvori
Dizajn, strukturu i sadržaj akreditacijskih standarda Agencija temelji na prokušanim međunarodnim modelima (na primjer, primarna zdravstvena zaštita u Velikoj Britaniji i Australiji; sigurnost zdravstvene zaštite u Francuskoj, itd.).

2. O akreditacijskim standardima

Politikom kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite po prvi put su u našem zdravstvu uvedeni validni i mjerljivi standardi procesa i rezultata zdravstvene zaštite koje su razvili i koje razvijaju zdravstveni profesionalci, čime će se osigurati mogućnost ugovaranja između davalaca usluga i zavoda zdravstvenog osiguranja na potpuno novoj osnovi koja u obzir uzima i parametre kvaliteta.

Osim toga, akreditacijski standardi služe da zdravstvene ustanove (domovi zdravlja, bolnice i timovi porodične / obiteljske medicine) izgrade unutrašnje sisteme kvaliteta, da se ocijene u odnosu na akreditacijske standarde i potom poduzmu akcione planove na dostizanju standarda, neovisno o tome da li će aplicirati za akreditaciju ili ne. Stoga ove standarde treba, prije svega, smatrati sredstvom za osiguranje i poboljšanje kvaliteta i sigurnosti unutar odjela i službi zdravstvenih ustanova i timova porodićne / obiteljske medicine.

Akreditacijski standardi imaju i visoku edukacijsku vrijednost, buduci da definiraju i opisuju dobru i poželjnu praksu na koju se valja ugledati i koja se edukacijskim intervencijama na svim razinama obrazovanja može širiti i afirmirati.

Glavni zadatak AKAZ-a jest razvoj i unapređenje standarda i vanjska ocjena zdravstvenih ustanova na temelju ispunjenosti propisanih standarda dobre prakse. U tom svjetlu, ovi standardi su neophodni svim akterima u zdravstvenom sistemu, imajući na umu smjernice Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite u Federaciji BiH i Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, koji regulira ovu materiju i - menadžmentu zdravstvenih ustanova, zdravstvenim profesionalcima, finansijerima i drugima, nalaže obaveznost izgradnje unutrašnjih sistema kvaliteta, uz dobrovoljnost akreditacije.

Kvalitet zdravstvenih usluga zavisi kako od menadžmenta, uspješne organizacije zdravstvenih ustanova, stimulativnog finansiranja ustanova od strane zavoda zdravstvenog osiguranja, tako i od pojedinaca (liječnika i medicinskih sestara/tehničara) koji se organiziraju u komore i svoja udruženja. Ovi aspekti kvaliteta su neodvojivi i svi su oni obuhvaćeni akreditacijskim standardima. Zato su ovi standardi obavezna materija kako za mnogobrojne zdravstvene i druge ustanove, tako i za sve liječnike i medicinske sestre. Posebno treba imati u vidu da se po prvi put kod nas kroz standarde tretiraju pitanja upravljanja rizikom u zdravstvenim ustanovama, da se uvodi obaveznost prijavljivanja medicinskih grešaka, odnosno incidenata, da se propisuje klinički audit (klinicka revizija), da menadžment treba da definira lokalne indikatore izvedbe, da zdravstveni profesionalci treba da razviju vodilje za kliničku praksu, koje su zansovane na znanstvenim dokazima,itd. Kroz standardizaciju se pravima pacijenta poklanja izuzetna pažnja (naprimjer, izgradnja sistema žalbi, obaveznost anketiranja zadovoljstva pacijenata zdravstvenim uslugama, obaveznost definisanja institucionalne povelje o pravima pacijenata, bolje informiranje, pravo na izbor, pravo na drugo mišljenje, itd.).

Iz standarda i kriterija deriviraju se određene organizacijske strategije, politike, procedure klinički putevi i protokoli zdravstvenih ustanova, a kriteriji su mjerljivi, što, sa svoje strane, omogućuje kvantificiranje učinka zdravstvenih ustanova i zdravstvenih profesionalaca, kao osnove za ugovaranje sa zavodima zdravstvenog osiguranja i temelja za stratešku kupovinu zdravstvenih usluga.

Početna

O Agenciji

Samoocjena i unutrašnja ocjena

Vanjska ocjena i akreditacija

Facilitacija

Edukacija

Fokus na pacijenta

Klinička revizija

Klinički putevi

Kliničke vodilje

Indikatori izvedbe

Mentalno zdravlje

Apoteke

Vaše mjesto za razmjenu dobre prakse

Kutak za EBM trenutak


Projekti

Publikacije

AKAZ Konferencije

Korisni linkovi

Odabrani članci domaćih autora iz sigurnosti i kvaliteta


Pretraživanje


WWW AKAZ


Za pregled pojedinih dokumenata potrebno je imati
Adobe Reader

AKAZ © 2003 -