Akreditacijski standardi

AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u
zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine

FORUM

KOORDINATORI

KONTAKTI

MAPA SAJTA

ARHIVA

Dokumenti i linkovi

Akreditacijski standardi

Meni

Akreditacijaki standardi za bolnice

Akreditacijski standardi za dom zdravlja

Akreditacijski standardi za timove porodične / obiteljske medicine

Akreditacijski standardi za zdravstvene usluge naklonjene mladima (Nacrt)

Forme za samoocjenu multidisciplinarnog tima za pružanje zdravstvenih usluga naklonjenih mladima

Modeli procedura i protokola o saradnji
(uz nacrt akreditacijskih standarda za zdravstvene usluge naklonjene mladima)

Akreditacijski standardi za apoteke (Nacrt)

Politika kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine

Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH

Metodološko uputstvo za uspostavljanje, razvijanje i održavanje sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u Federaciji BiH

BQM br. 3
Časopis Udruženja za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH

Uputstva za distribuciju i usaglašavanje standarda

Politika mladi i zdravlje, Federalno ministarstva zdravstva BiH

Strategija mladi i zdravlje, Federalno ministarstvo zdravstva BiH

Vaša pitanja - naši odgovori:

Međunarodni dokumenti

Osnovne informacije za nacionalne politike kvaliteta zdravstvenih sistema

Guidance on Developing Quality and Safety Strategies with a Health System Approach

Assuring of Health Care in the European Union: A Case for Action

ISQua Checklist for Development of New Healthcare Accreditation Programs - Guidance for Governments, Agencies and Other Groups, November 2006

International Accreditation Standards for Healthcare External Evaluation Organisations. Third Edition 2007

ISQua International Principles For Healthcare Standards. Third Edition 2007

Toolkit for Accreditation Programs. Some issues in the design and redesign of external health care assessment and improvement systems, 2004

IZMJENE I DOPUNE AKREDITACIJSKIH STANDARDA

AKAZ je u proteklom periodu izvršio izmjene i dopune akreditacijskih standarda za bolnice.
Nakon što je proteklo pet godina od prvog izdanja akreditacijskih standarda za bolnice, prikupili smo vaše primjedbe i sugestije i sada vam dajemo ponešto izmijenjene i dopunjene standarde. Promjene nisu velike, a svode se na tri: 1.izbrisani kriteriji (ukupno 15); 2.promjene numeracije kriterija (koje logično proističu iz njihovog uklanjanja); i 3. preformulacija teksta kriterija (koji je na nekim mjestima bio nejasan, neprecizan ili nedorečen, pa su dodana nova uputstva ili proširena postojeća). Nadamo se da će vam ove izmjene i dopune olakšati rad prilikom podizanja sistema kvaliteta u vašoj bolnici.

Da biste se lakše snašli, na ovom mjestu dajemo tablicu svih izvršenih promjena:

Stara numeracija	Izmijenjene i dopune stadarda (nova numeracija)	Izbrisani standardi
2.14	2.14
2.15	2.15
2.16	2.16
2.17	2.17
2.32	2.32
3.15	3.15
3.17		3.17
3.30	3.29
3.37	3.36
3.49	3.48
3.58	3.57
3.61	3.60
4.12	4.12
5.19	5.19
5.77	5.77
5.86	5.86
5.87		5.87
5.91		5.91
5.107		5.107
5.108		5.108
5.109		5.109
5.110		5.110
5.111		5.111
5.112		5.112
5.114	5.106
5.115	5.107
5.120	5.112
5.121	5.113
6.14	6.14
6.45	6.45
7.2	7.2
7.5	7.5
7.8	7.8
8	8
8.6	8.6
8.7	8.7
8.11	8.11
8.12	8.12
8.13	8.13
8.20	8.20
9.2	9.2
10.18		10.18
10.19		10.19
10.25		10.25
11.12	11.12
11.18		11.18
12.3		12.3
15.56	15.56
16.17	16.17
17.20	17.20
20.8	20.8
20.10	20.10
23.1	23.1
26.70	26.70
37.14		37.14
50.165	50.165
50.166	50.166
50.167	50.167
54.9	54.9

Hvala na saradnji!

1. Ciljevi i principi razvoja standarda

Svrha

Primarni cilj akreditacijskih programa je organizacijski razvoj a ne zakonska regulacija.

Korisnici

Standardi su primarno okrenuti akterima u zdravstvu (javnost, osiguravatelji, vlade, profesije) i onima koji ih koriste za samo/ocjenu (menadžeri, davaoci usluga, ocjenjivači).

Stimulacije

Zdravstvene ustanove koje postignu akreditaciju treba da budu favorizirane u ugovorima sa zavodima zdravstvenog osiguranja, a rad zdravstenih profesionalaca na kvaliteti i sigurnosti usluga trebalo bi da uvažavaju profesionalne komore tako što će sistem re/licenciranja prepoznati i priznati ove napore.

Status

Agencija je ovlašteni federalni organ koji razvija, objavljuje i revidira akreditacijske standarde za kliničku praksu i organizaciju službi u skladu sa definiranim procesom. Sadržaj standarda nije predmet zakonske regulative.

Pristup

Vrijednosti, standardi i kriterija za akreditaciju dostupni su javnosti. Poenski sistemi, proces i rezultati vanjskog pregleda mogu biti dostupni javnosti kad su procesi ocjene i vanjski ocjenjivači provjereni na pouzdanost i pravičan postupak. Javnost treba da ima uvid u listu akreditiranih organizacija, ali ne i u detaljne izvještaje ocjene.

1.1 ALPHA principi za akreditacijske standarde

Usvajanje

AKAZ je formalno usvojio i slijedi međunarodno dogovorene principe za razvoj standarda.

Vrsta

Akreditacijski standardi naglašavaju izvedbu i rezultate izvedbe a manje se bave resursima. Mada se bave procesima i rezultatima, standardi su kompatibilni sa reguliranjem strukture koja je temelj za zdravstvenu inspekciju.

Obuhvat

Gdje god je to bilo moguće, standardi odražavaju iskustvo puteva pacijenata kroz zdravstveni sistem i kontinuitet zaštite. Menadžerske funkcije (na primjer, upravljanje ljudskim resursima, zdravlje i sigurnost na radnim mjestima i sl.) predstavljene su u posebnim poglavljima.

Testiranje

Svi akreditacijski standardi su prethodno testirani na dobrovoljnoj osnovi u pilot ustanovama a potom se pristupilo njihovom poboljšanju. Nijedan akreditacijski program (narocito na komercijalnoj osnovi) ne može biti validan dok se prethodno ne provjeri u praksi.

1.2 Ključna pitanja u vezi sa standardima

Nivo

Akreditacijski standardi predstavljaju optimum kvaliteta (izvedbe) koji se uvode radi jačanja zdravstvenih ustanova, nudeći dinamične ciljeve za poboljšanje. Standardi su konzisteni ali nadilaze minimalne pragove zdravstvene inspekcije. Nedakvatna zgrada i oprema sami po sebi nisu razlogom da se uskrati akreditacija, pod uvjetom da menadžment može pokazati da su ti problemi prepoznati, da su već poduzeti učinkoviti koraci radi umanjenja rizika i neugoda za pacijente i da postoje realistični planovi za gradnju, zamjenu ili nabavke.

Hijerarhija

Svaki standard (na primjer, program imunizacije) upravlja se prema ključnim vrijednostima (na primjer, prevencija bolesti) i mjerljiv je prema specifičnim kriterijima (na primjer, stopa imunizacije prema godinama korisnika).

1.3 Izvori standarda u Federaciji BiH

Pravni izvori

Koliko god je to bilo moguće, Agencija je u standarde ugradila relevantnu europsku i federalnu legislativu, tj. zakone i podzakonske akte; direktive, politike, socijalne povelje, prava pacijenata, zaštitu podataka, slobodu informiranja i trgovine, mobilnost pacijenata i zdravstvenih profesionalaca i sl.

Vladini izvori

Agencija nastoji u standarde ugraditi smjernice zdravstvenih vlasti, vodeći računa i o zahtjevima profesionalnih komora (strategije, politike, uputstva, standardi licenciranja i certifikacije).

Izvori neovisnih i nevladinih organizacija

Agencija traži mišljenja neovisnih autoritativnih tijela i predstavnika javnosti, i aktivno prikuplja i ugrađuje dokaze za standarde iz zdravstvenih organizacija i biomediciskih istraživanja.

Međunarodni izvori

Dizajn, strukturu i sadržaj akreditacijskih standarda Agencija temelji na prokušanim međunarodnim modelima (na primjer, primarna zdravstvena zaštita u Velikoj Britaniji i Australiji; sigurnost zdravstvene zaštite u Francuskoj, itd.).

2. O akreditacijskim standardima

Politikom kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite po prvi put su u našem zdravstvu uvedeni validni i mjerljivi standardi procesa i rezultata zdravstvene zaštite koje su razvili i koje razvijaju zdravstveni profesionalci, čime će se osigurati mogućnost ugovaranja između davalaca usluga i zavoda zdravstvenog osiguranja na potpuno novoj osnovi koja u obzir uzima i parametre kvaliteta.

Osim toga, akreditacijski standardi služe da zdravstvene ustanove (domovi zdravlja, bolnice i timovi porodične / obiteljske medicine) izgrade unutrašnje sisteme kvaliteta, da se ocijene u odnosu na akreditacijske standarde i potom poduzmu akcione planove na dostizanju standarda, neovisno o tome da li će aplicirati za akreditaciju ili ne. Stoga ove standarde treba, prije svega, smatrati sredstvom za osiguranje i poboljšanje kvaliteta i sigurnosti unutar odjela i službi zdravstvenih ustanova i timova porodićne / obiteljske medicine.

Akreditacijski standardi imaju i visoku edukacijsku vrijednost, buduci da definiraju i opisuju dobru i poželjnu praksu na koju se valja ugledati i koja se edukacijskim intervencijama na svim razinama obrazovanja može širiti i afirmirati.

Glavni zadatak AKAZ-a jest razvoj i unapređenje standarda i vanjska ocjena zdravstvenih ustanova na temelju ispunjenosti propisanih standarda dobre prakse. U tom svjetlu, ovi standardi su neophodni svim akterima u zdravstvenom sistemu, imajući na umu smjernice Politike kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite u Federaciji BiH i Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, koji regulira ovu materiju i - menadžmentu zdravstvenih ustanova, zdravstvenim profesionalcima, finansijerima i drugima, nalaže obaveznost izgradnje unutrašnjih sistema kvaliteta, uz dobrovoljnost akreditacije.

Kvalitet zdravstvenih usluga zavisi kako od menadžmenta, uspješne organizacije zdravstvenih ustanova, stimulativnog finansiranja ustanova od strane zavoda zdravstvenog osiguranja, tako i od pojedinaca (liječnika i medicinskih sestara/tehničara) koji se organiziraju u komore i svoja udruženja. Ovi aspekti kvaliteta su neodvojivi i svi su oni obuhvaćeni akreditacijskim standardima. Zato su ovi standardi obavezna materija kako za mnogobrojne zdravstvene i druge ustanove, tako i za sve liječnike i medicinske sestre. Posebno treba imati u vidu da se po prvi put kod nas kroz standarde tretiraju pitanja upravljanja rizikom u zdravstvenim ustanovama, da se uvodi obaveznost prijavljivanja medicinskih grešaka, odnosno incidenata, da se propisuje klinički audit (klinicka revizija), da menadžment treba da definira lokalne indikatore izvedbe, da zdravstveni profesionalci treba da razviju vodilje za kliničku praksu, koje su zansovane na znanstvenim dokazima,itd. Kroz standardizaciju se pravima pacijenta poklanja izuzetna pažnja (naprimjer, izgradnja sistema žalbi, obaveznost anketiranja zadovoljstva pacijenata zdravstvenim uslugama, obaveznost definisanja institucionalne povelje o pravima pacijenata, bolje informiranje, pravo na izbor, pravo na drugo mišljenje, itd.).

Iz standarda i kriterija deriviraju se određene organizacijske strategije, politike, procedure klinički putevi i protokoli zdravstvenih ustanova, a kriteriji su mjerljivi, što, sa svoje strane, omogućuje kvantificiranje učinka zdravstvenih ustanova i zdravstvenih profesionalaca, kao osnove za ugovaranje sa zavodima zdravstvenog osiguranja i temelja za stratešku kupovinu zdravstvenih usluga.

Početna

O Agenciji

Koordinatori kvaliteta

Samoocjena i unutrašnja ocjena

Vanjska ocjena i akreditacija

Facilitacija

Edukacija

Fokus na pacijenta

Klinička revizija

Klinički putevi

Kliničke vodilje

Indikatori izvedbe