AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u
zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine
   
MAPA SAJTA
KONTAKTI

Korisni dokumenti
Samoocjena i unutrašnja ocjena
Meni


Akreditacijski standardi za bolnice

Ocjene u odnosu na standarde:

Samoocjena:
I dio, II dio, III dio, IV dio, V dio, VI dio, VII dio

Unutrašnja ocjena:
I dio, II dio, III dio, IV dio, V dio, VI dio, VII dio


Standardi za poliklinike ver. 2017.

Forme za sertifikacijsku samoocjenu


Standardi za dom zdravlja ver. 2017.

Forme za samoocjenu 2017.


Standardi za timove porodične / obiteljske medicine

Samoocjena:
Forme za sertifikacijsku samoocjenu
Forme za akreditacijsku samoocjenu


Akreditacijski standardi za zdravstvene usluge naklonjene mladima

Forme za samoocjenu


Standardi za Centre mentalnog zdravlja ver.2016.

Forme za sertifikacijsku i akreditacijsku samoocjenu primjenljivosti ver.2016.


Akreditacijski standardi za centre mentalnog zdravlja ver. 2013.

Forme za ocjenu primjenljivosti i za samoocjenu u odnosu na standarde za centre mentalnog zdravlja ver.2013


Standardi za apoteke (ver. 2017.)

Forme za sertifikacijsku samoocjenu

Forme za akreditacijsku samoocjenu


Sertifikacijski standardi za apoteke 2013.

Forme za sertifikacijsku samoocjenu 2013.


Akreditacijski standardi za drop-in centre u FBiH

Forme za samoocjenu i vanjsku ocjenu drop-in centara


Akreditacijski standardi za usluge dobrovoljnog, povjerljivog savjetovanja i testiranja (DPST)

Forme za samoocjenu i vanjsku ocjenu DPST usluga


Ocjenjivači na kolegijalnoj osnovi

Upravljanje pregledom

Priručnik za ocjenjivače

Obuka iz oblasti poboljšanja kvaliteta

Politika kvaliteta

Principi upravljanja rizikom

Priručnik za koordinatore kvaliteta

Priručnik za menadžere zdravstvenih ustanova

Smjernice za koordinatore kvaliteta

Uputstva za distribuciju i usaglašavanje standarda

BQM br. 1
Časopis Udruženja za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH

BQM br. 3
Časopis Udruženja za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH

Tabela planiranja projekta

Aplikacija za oslobađanje od standarda

Revizija zdravstvenih kartona za DZ

Klinička revizija historija bolesti za bolnice


Usvojeni novi standardi

Agencija je na osnovu člana 22. Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu („Službene novine Federacije BiH“ br. 59/05 i 52/11), člana 55. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“ br. 46/10), i stava 2. člana 41. Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja („Službene novine Federacije BiH“, br. 75/09) definirala nove standarde za timove porodične / obiteljske medicine i certifikacijske standarde za transplantacijsku medicinu.

Standardi za timove porodične/obiteljske medicine se sada odnose na: sertifikacijske standarde (obavezne standarde sigurnosti) i akreditacijske standarde (standarde kvaliteta) ukupno 37 standarda. Sertifikacijski standardi za transplantacijsku medicinu su podjeljeni na: opći i specijalni dio sa ukupno 10 standarda.

Navedeni standardi sada imaju jasno definirane kriterije i indikatore sa dokazima za ocjenu i pripadajućom legislativom.

Ovi standardi su odobreni od strane Upravnog vijeća Agencije broj: 02-02-822-3 i 02-02-822-4, datum: 19.11.2014. uz prethodnu saglasnosti Federalnog ministarstva zdravstva broj: 01-37-7208/14 i 01-37-7035/14, datum: 09.04.2014. i 29.10.2014.

Standarde za timove porodične / obiteljske medicine možete preuzeti ovdje...
Sertifikacijske standarde za transplantacijsku medicinu možete preuzeti ovdje...


Odobreni Sertifikacijski standardi za apoteke

Ovim putem Vas obavještavamo da su standardi sigurnosti za apoteke (u daljnjem tekstu Sertifikacijski standardi) koji je pripremila Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH (AKAZ) odobreni od strane Upravnog odbora AKAZ-a na sjednici održanoj 15.05.2013. godine, a uz prethodno pozitivno mišljenje i saglasnost Federalnog ministarstva zdravstva dopis broj 05-37-2017/13.

Na osnovu članova 12., 57. i 72. Zakona o apotekarskoj djelatnosti („SN FBiH“, br.40/10) sve apoteke, bez obzira na oblik svojine, dužne su uspostaviti sistem sigurnosti na temelju standarda koje propisuje AKAZ. Apoteka zdravstvena ustanova može obavljati apotekarsku djelatnost, ako osim drugih uslova propisanih zakonom, ispunjava i uspostavljen sistem standarda sigurnosti radi zaštite pacijenata član 12., stav 1., tačka 4. Sertifikacijski standardi su optimalni standardi sigurnosti u skladu sa Zakonom, kojima se obezbjeđuje siguran sistem rada, sigurno radno okruženje u apoteci, odgovarajuće procedure i protokoli tokom pružanja zdravstvenih usluga pacijentima i drugim korisnicima, a odnose se i na sigurnost osoblja apoteke.

Magistri farmacije danas imaju novu i proširenu ulogu u pružanju apotekarske skrbi koja pacijenta postavlja u središte svih napora i pažnje. Otuda potreba da magistri farmacije poštuju prava pacijenata, ali i da im skreću pažnju na njihove dužnosti kad je riječ o dosljednoj upotrebi lijekova. Budući da se zdravstvena zaštita odvija u trouglu liječnik – pacijent – farmaceutski tim, ovi standardi obuhvataju i važan segment međuprofesionalnih komunikacija i komunikacija s pacijentima. Sertifikacijski standardi su zasnovani na principima dobre apotekarske i skladišne prakse, etičkom kodeksu farmaceutske struke i nizu zakona i podzakonskih akata koji se direktno ili indirektno odnose na apotekarsku djelatnost.

Sertifikacijske standarde za apoteke
Forme za samoocjenu


Akreditacijski standardi i samoocjena centara za mentalno zdravlje

Standardi za usluge u oblasti mentalnog zdravlja treba da pomire različita očekivanja; za osobu s mentalnim poremećajem standardna zaštita je ona koja mu osigurava kvalitetne uluge koje će mu ukloniti ili ublažiti simptome bolesti i poboljšati njegov kvalitet života; za članove porodice poštivanje standarda treba da omogući veće učešće u planiranju, implementaciji i evaluaciju usluga i mogućnost da povrate izgubljeni porodični integritet; za menadžera i osoblje centara, standardna zaštita osigurava efikasnost, učinkovitost i zadovoljstvo zdravstvenih radnika poslom koji obavljaju; za donosioce političkih odluka, standardna zaštita mentalnog zdravlja prije svega treba da unaprijedi mentalno zdravlje populacije, poveća nivoe odgovornosti svih učesnika i dobije odgovarajuću vrijednost za uloženi novac. Ovi standardi su pokušaj da se izbalansiraju različita očekivanja uključenih aktera, a na to će najbolje odgovoriti zdravstveni profesionalci u oblasti zaštite mentalnog zdravlja.

Standardi sadrže opštu izjavu i nakon toga se dijele na određene kriterije. U svim standardima ima ukupno 110 kriterija. Svaki kriterij ima potkriterije ili indikatore koji ukazuju kad je kriterij zadovoljen (u standardima ima ukupno 269 indikatora ispunjenosti kriterija), te uputstvo za CMZ radi samoocjene i u isto vrijeme uputstvo za vanjske ocjenjivače šta će pregledati, pitati ili tražiti od dokumentacije. Standardi su primjenljivi na teritoriji Federacije BiH. Standardi nisu preskriptivni, što znači da svaki centar za mentalno zdravlje treba da pronađe svoje puteve u njihovoj realizaciji. Pritom je važno razumjeti osnovnu namjeru standarda i kriterija. Standardi će se koristiti kao sredstvo u dobrovoljnom akreditacijskom programu centara za mentalno zdravlje i kao sredstvo odnosno vodič za samoocjenu dobre prakse i unapređenja kvaliteta usluga. Samim tim, postojeći standard 5M u okviru akreditacijskih standarda za domove zdravlja prestaje da važi danom usvajanje odluke o primjeni ovih standarda. Na taj način, svi domovi zdravlja, odnosno centri za mentalno zdravlje treba da u svoje dokumente i ugovore ugrade izjavu o korištenju ovih standarda prilikom pružanja usluga s namjerom dosljednog i dokumentiranog praćenja ispunjenosti standarda. Zadovoljeni standardi odnosno kriteriji mogu potom poslužiti kao dobra osnova za finansiranje centara. Ovi standardi mogu biti korisni i za razvoj usluga u zaštiti mentalnog zdravlja, za reorganizaciju usluga, a posebno za tek otvorene centre. Za pacijente, članove njihovih porodica i zakonske zastupnike, ovi standardi su dobar izvor informacija šta mogu očekivati od centara za mentalno zdravlje i sredstvo njihovog uključivanja u procese planiranja, implementacije i evaluacije usluga.

Prilikom samoocjene i odlučivanja o akreditaciji centra za mentalno zdravlje koristi se jednostavan bodovni sistem:

  • 0 bodova = indikator kriterija nije ispunjen;
  • 1 bod = indikator kriterija je djelomično ispunjen;
  • 2 boda = indikator kriterija je potpuno ispunjen.

Bodovi se potom pretvaraju u procente, tako da:

  • 80% ispunjenosti i više predstavlja dobar kvalitet;
  • 60% do 79% predstavlja prihvatljiv kvalitet; a
  • 40% do 59% predstavlja jedva prihvatljiv kvalitet, dok procenat ispod
  • 40% predstavlja neprihvatljiv kvalitet.

Svaki centar za mentalno zdravlje u samoocjeni označava koji kriteriji nisu primjenljivi i u tom slučaj AKAZ ih oslobađa od ispunjavanja takvih kriterija.

Odluka o akreditaciji donosi se samo za centre koji su postigli 80% i više ispunjenosti standarda, dok se odluka o uslovnoj akreditaciji dodjeljuje onim centrima koji su ostvarili prihvatljiv kvalitet u rasponu od 60% do 79% ispunjenosti. Praktično, to znači da je 176 (od 220 mogućih) bodova dovoljno za akreditaciju, a 132 do 174 za uslovnu akreditaciju CMZ.

Akreditacijski standardi za centre mentalnog zdravlja

Forme za samoocjenu...

Upitnici za CMZ...

Primjer pisma namjere za akreditaciju CMZ...


Samoocjena

Danas je sistematsko poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i usluga profesionalna dužnost i odgovornost davalaca usluga koja se ostvaruje u prijateljskoj klimi nekažnjavanja za sporadičnu lošu izvedbu i koja postaje dio rutinskog rada. Naglasak je na dobrom vodstvu organizacije, uspostavi odgovarajuce strukture i funkcija za sigurnost i kvalitet, privrženosti menadžmenta poboljšanju kvaliteta, timskom radu koji prelazi granice jedne službe i/ili organizacije, samoocjeni, samoregulaciji, stimulacijama za dobru izvedbu i odgovarajućim resursima.

Zdravstvene ustanovu ne mogu bez pomoći Agencije ući u zahtjevan program akreditacije koji, naravno, podrazumijeva prethodno podignut sistem poboljšanja kvaliteta. U tu svrhu, prilikom sklapanja ugovora s agencijama, ove se obavezuju da će im pružiti svaku pomoć, uključujući i angažman iskusnijeg zdravstvenog profesionalca ili njih više u funkciji facilitatora. Facilitacija može trajati od 6 – 12 mjeseci ili duže, što ovisi o uspješnosti ustanove koja ulazi u program akreditacije. Dužnosti agencija, facilitatora i ustanova su slijedeće:

Faze
Aktivnosti
Inicijalna faza
(“svjesnost”)
• Aplikacija zdravstvene ustanove • Potpisan je ugovor • Dogovoren je plan projekta u zdravstvenoj ustanovi • Ageniciji je uručen popunjen obrazac o profilu zdravstvene • ustanove • Standardi i tehnička dokumentacija u ustanovi su distribuirani • Dogovoreni su načini obavještavanja ustanove o projektu • Dogovoreni su načini informiranja o projektu unutar ustanove • U ustanovi je formiran projektni tim s jasnim dužnostima i • odgovornostima (projektni tim može biti zakonom obavezna • Komisija za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti) • Napravljen je zajednički plan edukacije i obuke različitih profila • ljudi u ustanovi (menadžment, koordinator kvaliteta, članovi Komisije, • unutrašnji ocjenjivači) • Drže se jednodnevni do dvodnevni modularni kursevi za zaposleno osoblje prema profilima zaposlenih • Facilitator drži otvoreni sastanak s menadžmentom i osobljem ustanove radi informiranja o početku projekta i promocije projekta (poželjno je prisustvo što većeg broja osoblja) • Osiguranje vodstva i podrške direktora / ravnatelja i menadžmenta ustanove • Projekat je zvanično pokrenut i svi u ustanovi su s tim upoznati • Zdravstvena ustanova plakatira na za to podesnim mjestima zvaničan početak projekta, njegovu svrhu i ciljeve • Zdravstvena ustanova brine se za lokalnu medijsku promociju, obavezujući se tako pred pacijentima i javnosti da će uspostaviti sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti i da je aplicirala za akreditaciju.
Faza početnog uspostavljanja sistema (“probni period”)
• Svaki odjel i služba ocjenjuju se u odnosu na njima primjerene standarde = «samoocjena» (P = potpuno pridržavanje; D = djelomičcno pridržavanje; N = nepridržavanje; NP = nije primjenljivo) • Facilitator je tumač smisla svakog standarda i kriterija, i pomaže u samoocjeni ustanove • U slučaju dvojbe, jedini ovlašteni tumač standarda je Agencija • Zdravstvena ustanova traži od Agencije izuzeća za pojedine standarde/kriterije koji za ustanovu nisu primjenljivi • Agencija zajedno s facilitatorom razmatra takve zahtjeve i odobrava ili ne odobrava izuzeća od standarda • Zadužene su osobe i timovi za pisanje politika i procedura, koje se zahtijevaju standardima/kriterijima, i odredeni su rokovi za završetak tih zadataka • Facilitator pribavlja već napisane politike i procedure na drugim mjestima («mreža ustanova» koje su prethodno prošle kroz projekte kvaliteta) ili upućuje ustanovu na odgovarajuće web resurse • Kordinator organizira sastanke projektnog tima najmanje jednom sedmično radi monitoringa i evaluacije učinjenog i o tome podnosi izvještaj direktoru (stalni zadatak) • Projektni tim zajedno s facilitatorom definira akcioni plan poboljšanja kvaliteta u skladu sa samoocjenom i prioritetima ustanove • Prišlo se formulaciji strategije kvaliteta i rizika u ustanovi • Svi uočeni nedostaci su popisani • Popisane su aktivnosti i zadaci koji će se provoditi uz podršku facilitatora/Agencije • Prišlo se implementaciji promjena prema prioritetima.
Faza punog razvoja sistema (“širenje”)
• Zdravstvena ustanova uz pomoć facilitatora uvodi kliničku reviziju; kao vježbu razvija vodilje za kliničku praksu; razvija pokazatelje izvedbe; definira lokalnu povelju o pravima pacijenata, razvija sistem žalbi i vrši anketiranje pacijenata; razvija sistem izvještavanja o incidentima s pripadajućim obrascima; provodi reviziju medicinske dokumentacije i obrazaca; uspostavlja sestrinsku dokumentaciju; ustrajno radi na razvoju politika i procedura • U svim ovim aktivnostima neizostavna je pomoć facilitatora i Agencije (savjetovanje, dokumentacija, tehnički priručnici) • U planski odredenim vremenskim intervalima facilitator zajedno sa koordinatorom kvaliteta i Komisijom ocjenjuje učinjeno i o tome redovno izvještava menadžment ustanove • Na zdravstvenoj ustanovi je da odredi nagrade i mjere u slučaju kašnjenja i neispunjavanja preuzetih obaveza • Nastavlja se obuka: obučavaju se unutrašnji ocjenjivači i po potrebi se obučava osoblje prema planu i programu drugih modula (npr. razvoj indikatora, kliničkih vodilja, klinička revizija, upravljanje kliničkim i nekliničkim rizicima, itd.) • Facilitator analizira učinjeno i pomaže u revizijama akcionog plana.
Faza završnih priprema za vanjsku ocjenu (“širenje” s nekim elementima “konsolidacije”)
• Unutrašnji ocjenjivači provode unutrašnju ocjenu vlastite ustanovu («druga samoocjena»), simulirajući procedure vanjske ocjene • Facilitator je na raspolaganju za savjetovanje prilikom unutrašnje ocjene • Usaglašavanje facilitatora, koordinatora kvaliteta, članova Komisije, unutrašnjih ocjenjivača i predstavnika menaždmenta u vezi sa završnim izvještajem o drugoj samoocjeni • Utvrduje se akcioni plan za ispravljanje nedostataka koji su uočeni tokom unutrašnje ocjene (pomoć facilitatora se podrazumijeva)

Postoje tri ključne faze u programu akreditacije:

  1. unutrašnje samoocjenjivanje prema standardima;
  2. planiranje akcija (razvoj akcionih planova);
  3. i razvoj usluga koji prati vanjsko kolegijalno ocjenjivanje.

Tokom procesa pripreme za vanjsku ocjenu na kolegijalnoj osnovi, zdravstvenu ustanovu pomaže facilitator iz Agencije, koji je iskusni zdravstveni profesionalac i koji savjetuje i tumači standarde i pomaže u pitanjima vodenja projekta poboljšanja kvaliteta. Facilitator će dobro poznavati zdravstvenu ustanovu i može biti neprocjenjiv izvor informacija i značajna podrška zdravstvenoj ustanovi.

Gdje i kako započeti?

Kada prijavite svoje učešće u programu za akreditaciju, dobit ćete sveobuhvatni set standarda koji se odnose na sisteme i procese u pružanju zdravstvenih usluga u vašoj organizaciji. Prije toga potrebno je imenovati koordinatora kvaliteta (u ovom slučaju on ima funkciju koordinatora projekta) i uspostaviti komisiju/odbor za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti. Koordinator kvaliteta usklađuje sve aktivnosti u polju poboljšanja pružanja usluga u vašoj ustanovi i uspostavlja veze s agencijama i stalno komunicira s facilitatorom. Agencije pružaju obuku kako bi pomogli facilitatoru u implementiranju lokalnog projekta, pokrivajući pitanja kao što su: pokretanje projekta, okupljanje osoblja, organizacija sastanaka, priprema dokumentacije i obuka unutrašnjih ocjenjivača. Za obuku se koriste materijali koji se odnose na upravljanje projektom, a što zajedno čini koristan paket resursa za facilitatore. 

Samoocjena: gdje se sada nalazimo?

U periodu od nekoliko mjeseci vaša organizacija će raditi na punoj implementaciji standarda. Prva faza je provođenje detaljne i objektivne samoocjene pridržavanja standarda, npr. da vidite gdje se sada nalazite. Rezultati primjene samoocjene će vam omogućiti da uočite  propuste - gdje se ne pridržavate standarda i da planirate akcije koje treba poduzeti s ciljem ispravljanja uočenih nedostataka.

Razvoj usluga

Ovo je  važan  dio projekta, jer određujete mogućnost za razvijanje usluga, prepoznajete i razmjenjujete dobru praksu, a loše sisteme ili izvršenja uočavate i ispravljate.

Koliko vremena je potrebno za akreditaciju?

Od uvođenja projekta do vanjske kolegijalne ocjene većini organizacija potreban je period od 12 mjeseci do dvije godine u radu sa standardima

Druga samoocjena: da li smo spremni?

Oko šest nedjelja prije vanjskog kolegijanog ocjenjivanja, vaša organizacija će poduzeti drugu samoocjenu prema standardima ili unutrašnju ocjenu koju obavljaju unutrašnji ocjenjivači, simulirajući u potpunosti vanjski kolegijalni pregled, i tada koristi principe kolegijalnog ocjenjivanja, gdje kolege radije ocjenjuju usluge jedni drugima, nego svoje. Ova vježba  omogućava  mjerenje vašeg napretka u ostvarivanju standarda a također će pomoći usmjeravanju na vanjsku kolegijalnu ocjenu. Informacije koje se dobiju iz druge faze samoocjene se šalju članovima tima kolegijalnih ocjenjivača, tako da oni mogu imati sliku vaše organizacije i pripremiti se za vanjsko ocjenjivanje.

Napomena: Timovi porodične / obiteljske medicine samoocjenu vrše na osnovu akreditacijske baze podataka, sukladno sa uvidom u dokumentaciju za pojedine standarde, odnosno kriterije.

Početna

O Agenciji

Akreditacijski standardi

Vanjska ocjena i akreditacija

Facilitacija

Edukacija

Fokus na pacijenta

Klinička revizija

Klinički putevi

Kliničke vodilje

Indikatori izvedbe

Mentalno zdravlje

Apoteke

Vaše mjesto za razmjenu dobre prakse

Kutak za EBM trenutak

Projekti

Publikacije

AKAZ Konferencije

Korisni linkovi

Odabrani članci domaćih autora iz sigurnosti i kvaliteta


Pretraživanje


WWW AKAZ


Za pregled pojedinih dokumenata potrebno je imati
Adobe Reader

AKAZ © 2003 -