AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u
zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine
   
MAPA SAJTA
KONTAKTI

Dokumenti i linkovi
Klinička revizija/audit
Meni

Klinička revizija za Diabetes mellitus u timovima porodične/obiteljske medicine u Federaciji BiH za 2013. i 2014. godinu


Priručnik za kliničku reviziju


REVIZIJA KLINIČKE PRAKSE
(Projekt CVRAM – SDC/SZO bih

Obrazac za pregled zdravstvenih kartona pacijenata


Dizajn audit protokola

Revizija zdravstvenih kartona za DZ

Klinička revizija historija bolesti za bolnice

BQM br. 2
Časopis Udruženja za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH


Klinička revizija zdravstvenih kartona za diabetes mellitus:

Obrazac za pojedinačni pregled kartona za timove porodične medicine

Zbirni obrazac koji popunjavaju članovi tima porodične medicine

Obrazac za koordinatora kvaliteta doma zdravlja

Uputstvo za koordinatore i timove porodične / obiteljske medicine


Ostali protokoli za kliničku reviziju:

Zbirni obrazac za podatke kliničke revizije za PAPA - test

Revizija kliničke prakse, obrazac sa podacima iz ambulante za PAPA - test

 Zbirni obrazac za podatke kliničke revizije kod hipertenzije

Revizija kliničke prakse, obrazac sa podacima iz kartona kod hipertenzije

 

 


Healthcare Quality Improvement Partnership
The Healthcare Quality Improvement Partnership (HQIP) is led by a consortium of the Royal College of Nursing, National Voices and the Academy of Medical Royal Colleges. In April 2008, HQIP gained responsibility for the management of the National Clinical Audit and Patient Outcomes Programme. HQIP will initially take responsibility for running the 20 national audits that they inherited from the Healthcare Commission and will in time commission new audits as considered a priority by the Department of Health and National Clinical Audit Advisory Group.

National Clinical Audit Advisory Group
NCAAG were established in 2008 to help drive forward the reinvigoration programme and provide a national focus for discussion and advice on matters relating to clinical audit. NCAAG have many responsibilities, including acting as a steering group to NCAPOP and as an advisory body to the Department of Health. Visitors to the website can find out more about NCAAG members and view meeting minutes, NCAAG’s programme of work and their latest news and press releases. There are also links on the website to Department of Health policies on national audit.

Care Quality Commission
The Care Quality Commission (CQC) is the independent regulator of all health and adult social care in England. The stated aim of the CQC is to make sure better care is provided for everyone, irrespective of where patients access this. The commission have a range of responsibilities, including: registration of health providers to ensure they meet common quality standards, monitoring and inspection of all health and adult social care, reporting outcomes of their work to the public. The CQC also have substantial enforcement powers and can fine or close those not meeting agreed healthcare standards.

National Institute for Health and Clinical Excellence
NICE is an independent organisation responsible for providing national guidance on promoting good health. NICE helps health professionals implement national guidance by providing tools such as cost templates, audit criteria and slide sets. NICE develop clinical guidelines and technology appraisals, all of which have audit criteria attached. Visitors to the site can view all the above documents and resources and also subscribe to alerts and a monthly e-newsletter.

National Patient Safety Agency
The National Patient Safety Agency (NPSA) is a Special Health Authority created to co-ordinate the efforts of all those involved in healthcare, and more importantly to learn from, patient safety incidents occurring in the NHS. Visitors to the site can access Safety Matters newsletter and find out about forthcoming patient safety events. The website includes details on how to report an incident to the NPSA and patient safety alerts can also be reviewed. The health professional zone includes many excellent resources, including the Seven Steps to Patient Safety document in PDF format and information on root cause analysis and the incident decision tree.

National Audit Governance Group
National Audit Governance Group are a group of clinical audit and governance experts spread across the UK. NAGG meet quarterly in London and aim to represent clinical governance professionals in relation to the key national decision making processes. The NAGG website includes a range of tools, including a calendar of forthcoming events and a forum where you can post ideas and ask questions to NAGG members.

International Society for Quality in Health Care
The International Society for Quality in Health Care, is a non-profit, independent organisation with members in over 70 countries. ISQua hold an annual international conference and their website provides information of other international events in the field of quality assurance.

Institute for Healthcare Improvement
The Institute for Healthcare Improvement (IHI) is a not-for-profit organisation leading the improvement of healthcare throughout the world. The IHI website includes a wide range of materials and resources.

Clinical Governance Bulletin
The Clinical Governance Bulletin is an excellent journal that can be viewed free of charge. The Bulletin includes a range of peer-reviewed articles and there are many published clinical audit projects. Although the last Bulletin was published in summer 2007, the site remains an excellent resource and all former editions of the journal from 2000-2007 can be accessed online.


Obavještenje za koordinatore kvaliteta u domovima zdravlja
Klinička revizija – CVRAM projekt

U sklopu kontinuiranih napora za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti u zdravstvu, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) su započele realizaciju projekta „Dizajn i implementacija osnovne studije monitoringa i evaluacije projektne intervencije uvođenja procjene i upravljanja kardiovaskularnim rizikom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i poboljšanje kvaliteta/akreditacije odabranih timova porodične/obiteljske medicine u FBiH“. U sklopu ovog projekta će se provesti klinička revizija s ciljem evaluacije i procjene upravljanje kardiovaskularnim rizikom. Klinička revizija se temelji na 13 indikatora koji se odnose na kardiovaskularne rizike i u čijem definiranju su učestvali članovi radne grupe ovog projekta.

Prikupljanje podataka za kliničku reviziju će biti obavljeno u suradnji sa koordinatorima kvaliteta iz domova zdravlja i timovima porodične/obiteljske medicine koji su uključeni u projekt SZO. U tu svrhu AKAZ je razvio obrazac za kliničku reviziju koji možete preuzeti na ovom linku.

Molimo koordinatore kvaliteta da popunjene obrasce preuzmu od timova porodične/obiteljske medicine koji sudjeluju u projektu iz Vašeg doma zdravlja i da ih sve zajedno pošaljete na e-mail adresu: koordinator@akaz.ba do 05.06.2017. godine. Ovu istu kliničku reviziju ponovićemo nakon održane obuke za timove porodične/obiteljske medicine u centrima za edukaciju porodične/obiteljske medicine u aprilu/travnju 2018. godine.

AKAZ-ov koordinator za ovu aktivnost u okviru narečenog projekta je dr. Nizar Eskić, a za eventualna pitanja ili dodatna objašnjenja stojimo Vam na raspolaganju preko gore navedene e-mail adrese ili telefona 033/771-874.


Priručnik za kliničku reviziju

Klinička revizija je tehnika koja se koristi za održavanje i poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i usluga koju pruža zdravstveni profesionalac ili organizacija u cjelini. To je metoda koju koriste zdravstveni radnici da procijene, evaluiraju i poboljšaju zdravstvenu zaštitu pacijenata na sistematičan način te da unaprijede liječenje pacijenata i njihov kvalitet života.

Klinička revizija je vrlo praktičan alat za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i vrlo efikasan način za prikupljanje dokaza u vezi sa kliničkim radom. Ovaj instrument za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite treba biti integralni dio kliničke prakse i kao takav je moćno oruđe za pozitivne promjene koje rezultiraju poboljšanom praksom i rezultatima liječenja. Klinička revizija je i način da zdravstveni profesionalac demonstrira sebi i drugima da pruža dobre usluge u skladu sa svojim zaduženjima i odgovornostima i da bolje upozna ustanovu u kojoj radi te da naprave poboljšanja.

Klinička revizija nije nažalost sastavni dio dodiplomske edukacije u Federaciji Bosne i Hercegovine i većina zdravstvenih djelatnika nije upoznata s metodologijom i primjenom ovog efikasnog instrumenta u svakodnevnoj praksi. To je vjerovatno razlog zbog čega se klinička revizija redovno ne sprovodi u zdravstvenim ustanovama i pored toga što je i obaveza u smislu ispunjenja zahtjeva iz akreditacijkih i sertifikacijskih standarda. Ovaj priručnik je doprinos AKAZ-a u cilju pomoći zdravstvenim profesionalcima da rad na kliničkoj reviziji postane dio njihovih svakodnevnih aktivnosti.

Priručnik za kliničku reviziju možete naći ovdje...


Klinička revizija zdravstvenih kartona za pacijente kojima je dijagnosticiran diabetes mellitus

Na osnovu zaključaka sa ''Dana kvaliteta u zdravstvu - Drugog stručnog seminara za koordinatore kvaliteta'' i obaveze zdravstvenih ustanova da vrše provjeru kvaliteta kliničke prakse, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH (AKAZ) je započela provođenje drugog kruga kliničke revizije u timovima porodične/obiteljske medicine u FBiH za pacijente sa diabetes mellitus-om. Zadatak koordinatora kvaliteta u domu zdravlja je bio da prikupi podatke u skladu sa uputstvom za 10 timova porodične/obiteljske medicine dostavi ih u AKAZ do 31.01.2015. godine.

Ponavljanje kliničke revizije ima za cilj da prikaže da li je došlo do pozitivnih promjena u praksi i poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite pacijenata koji boluju od ove bolesti.

Zaključno sa 24. martom 2015. godine, rezultate kliničke revizije je, od ukupno 79 domova zdravlja koji su dobili dopis, poslalo 71 domova zdravlja, ili 90% od ukupnog broja. U prošloj godini, je u kliničkoj reviziji učestvovalo 440 timova porodične/obiteljske medicine iz 71 doma zdravlja , što predstavlja 1,61% više u odnosu na 2013. godinu, kada su u kliničkoj reviziji za DM bila uključena 433 tima porodične/obiteljske medicine iz 65 domova zdravlja.

Rezultate revizije možete pogledati ovdje...


Klinička revizija zdravstvenih kartona za pacijente kojima je dijagnosticiran diabetes mellitus

Na osnovu zaključaka sa ''Dana kvaliteta u zdravstvu - Drugog stručnog seminara za koordinatore kvaliteta'' i obaveze zdravstvenih ustanova da vrše provjeru kvaliteta kliničke prakse, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH je započela provođenje drugog kruga kliničke revizije u timovima porodične/obiteljske medicine u FBiH za pacijente sa diabetes mellitus-om. Zadatak koordinatora kvaliteta u domu zdravlja je da prikupi podatke u skladu sa uputstvom za 10 timova porodične/obiteljske medicine.

Klinička revizija je definisana kroz Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/12), Rezoluciju o diabetesu (Vlada Federacije BiH, 12.04.2012.), Akreditacijske standarde za timove porodične medicine i domove zdravlja uređene Zakonom o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/05) i Politiku kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federalno ministarstvo zdravstva, juli 2003.).

AKAZ je razvio obrasce za evidentiranje kliničke revizije zdravstvenih kartona:

- Obrazac za pojedinačni pregled za timove porodične medicine;

- Zbirni obrazac koji popunjavaju članovi tima porodične medicine;

- Obrazac za koordinatora kvaliteta doma zdravlja,

- Uputstvo za koordinatore i timove porodične / obiteljske medicine.

Deset timova porodične medicine iz svakog doma zdravlja u Federaciji BiH treba da pregledaju po 30 (svaki četvrti do ukupno 30) zdravstvenih kartona svojih pacijenata oboljelih od diabetes mellitus -a i da evidentiraju potrebne podatke za 2014. godinu u obrazac za pojedinačni pregled zdravstvenih kartona.

Iz popunjenih pojedinačnih obrazaca za pregled zdravstvenih kartona, svaki tim porodične medicine popunjava jedan zbirni obrazac i dostavlja ga koordinatoru kvaliteta svog doma zdravlja do 20. januara 2015. godine.

Koordinator kvaliteta popunjava zbirni obrazac za sve timove porodične medicine svoga doma zdravlja i dostavlja ga AKAZ-u do 31. januara 2015. godine.

U prilogu se nalazi uputstvo za provođenje kliničke revizije i obrasci za timove porodične medicine i koordinatora kvaliteta.

Za tačnost popunjenog obrasca odgovara koordinator kvaliteta doma zdravlja i šalje ga AKAZ-u do 31. januara 2015. isključivo u elektronskoj formi na e-mail: koordinator@akaz.ba

Za sve nejasnoće možete nas kontaktirati putem telefona i fax-a: 033 771-870, 033 771-880.


Klinička revizija za diabetes mellitus

Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ) je u periodu januar-april 2014. godine provela kliničku reviziju za diabetes mellitus u kojoj su učestvovala ukupno 433 tima porodične medicine iz 65 domova zdravlja u FBiH. Kliničkom revizijom su prikupljeni podaci za ukupno 12.102 pacijenta koji boluju od diabetes mellitusa. Analizom ovih podataka smo dobili pokazatelje kvaliteta zdravstvene zaštite za ovu grupu pacijenata. Na osnovu njih, svaka ustanova, odnosno tim porodične medicine može da uporedi svoje rezultate i stekne uvid u kvalitet zdravstvene zaštite koju pruža, da otkrije neočekivane nivoe izvedbe koje zahtjevaju promjenu prakse, ali i da postavi početnu tačku za praćenje tih promjena.

AKAZ će po istoj metodologiji ponoviti kliničku reviziju za diabetes mellitus nakon „Drugog seminara za koordinatore kvaliteta“ kojeg planiramo za decembar 2014. godine. Ponavljanje kliničke revizije ima za cilj da prikaže da li je došlo do pozitivnih promjena u praksi i poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite pacijenata koji boluju od diabetes mellitusa.

Ovom prilikom se želimo zahvaliti direktorima, koordinatorima kvaliteta i zdravstvenim profesionalcima u domovima zdravlja FBiH koji su učestvovali u ovoj reviziji i još jednom iskazali svoju spremnost za unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga u svojim ustanovama.

Analiza kliničke revizije za diabetes mellitus


 

Klinički audit se koristi kao krovni termin za bilo koji audit vođen od strane profesionalaca u zdravstvenoj zaštiti. U literaturi je moguće naći i termin medicinski audit koji se striktno bavi medicinskim stvarima, dok je u klinički audit uključen multidisciplinarni tim.(1) Audit je način na koji se formalno evaluira zdravstvena zašita postavljanjem standarda, mjerenjem aktivnosti i implentiranjem promjena.

Definicija kliničkog audita

  1. Sistematična,kritična analiza kvaliteta zdravstvene njege, uključujući procedure korištene za dijagnozu i tretman, korištenje resursa i rezultati kako liječenje ima uticaj na kvalitet života pacijenta (1).

  2. Klinički audit obuhvata sistematski pogled na procedure korištene za određivanje dijagnoze, njege i tretmana, ispituje kako su pomoćni resursi korišteni i na koji način efekat njege ima uticaj na kvalitet života pacijenta (2).

Zašto audit?

  1. Klinički audit potpomaže u unapređenju kvaliteta usluge koja se nudi pacijentima ili potrošačima zdravstvene usluge;

  2. Bez neke forme kliničkog audita veoma je teško znati da li se praksa obavlja efikasno, a i mnogo je teže to demonstrirati drugima;

  3. Uvesti audit u redovnu kliničku praksu nije lako zbog pasivnog i aktivnog otpora ljekara.

Vrste audita

  1. Finansijski,

  2. Organizacijski,

  3. Klinički.

Za sve forme audita zajedničko je sljedeće:

    1. Uključuju pregled, evaluaciju i izvještavanje,

    2. Da li je sve urađeno na najbolji način,

    3. Svi auditi mogu ispitativati korištenje resursa,

    4. Uključuju vrijeme, napore i pažljivo planiranje,

    5. Uključuju upoređivanje prakse sa standardima.

Klinički audit

  1. Multidisciplinaran,

  2. Nije ograničen (Cross boundary),

  3. Timski rad,

  4. Uporediv i

  5. Utemeljen na nekom signifikantnom događaju.

Oblasti gdje se radi audit

  1. Struktura - broj pacijenata na određenoj listi, kapaciteti na raspolaganju pacijentu, zadovoljstvo pacijenta sa opremom u prostoriji za čekanje, odnos, osoblje - pacijenti: koliko pacijenata dolazi na određeni broj medicinskih sestara;

  2. Proces – sve ono što se bilježi u karton pacijenta, urađeni testovi, vrste i količine propisanih lijekova, broj pregleda i konsultacija;

  3. Ishod - to je produkt strukture i procesa. Auditi ishoda su veoma popularni zato što direktno pokazuju kako to utiče na njegu pacijenta, npr. incidenca trudnoće kod tinejdžerki poslije kampanje promocije hitne kontracepcije, proporcija pacijentata bez koronarne srčane bolesti koji puše, a dobili su savjet o prestanku pušenja, itd.

Vrijeme za audit

  1. Neki auditi se rade godinama, ali u principu, za razliku od popularnog mišljenja, audit ne bi trebao da bude kompliciran niti mučan posao.

  2. Audit bi trebao da bude jednostavan i brz: za prikupljanje podataka, analizu i akcioni plan ne treba utrošiti više od sat ili dva.

  3. Element koji uzima najviše vremena u svakom auditu je implementacija potrebnih promjena.

Ciklus kliničkog audita

Samu strukturu kliničkog audita je najbolje prikazati kroz graf kon prikazan na slici 1. Ciklus kliničkog audita. Prvi korak u kliničkom auditu je identifikacija teme. To može biti oblast koja vas brine, odnosno oblast u kojoj očekujete problem ili imate aktualan problem ili vas ta tema naročito interesira. Pod 2 donosite odluku, šta stvarno treba da se desi: Razmislite kako biste stvarno željeli da se stvari dešavaju u vezi s vašom temom. Postavite kriterije i standarde koji trebaju biti realistični i klinički opravdani, ako je to primjenljivo. Npr. 90% pacijenata kod kojih je identificirana hipertenzija trebaju imati izmjeren tlak u zadnjih 12 mjeseci. 90% je standard, ostatak je kriterij. Treći korak uključuje posmatranje šta se stvarno dešava i sakupiti podatke za mjerenje u određenom vremenskom periodu (ne treba da uzme previše vremena). Proces će ubrzati: dobro planiranje, dobro dizajnirani formulari za prikupljanje informacija i uključenje cijelog tima. Pod četvrtim korakom treba uporediti ima li razlike između standarda određenih pod 2 i rezultata dobivenih pod 3. Pod 5 treba implementirati promjene. Ako se standardi i rezultati razlikuju, dobro je identifi cirati zašto je to tako. Ako su standardi ispunjeni u potpunosti, audit je opet koristan jer imate dokaz da dobro radite. I kao posljednji, esencijalni korak u ciklusu, nužno je ponoviti klinički audit svakih 6 ili 12 mjeseci. To će indicirati kako su efi kasne bile promjene ili kako dalje posmatrati situaciju. Ovaj proces evaluacije i promjena mogu napraviti vidljiva unapređenja u načinu rada.

12 zlatnih pravila za uspješan audit

1. Izaberite temu koja vas stvarno interesuje!
Biće jako teško zadržati entuzijazam za audit koji vas ne inspirira. Svi članovi tima bi trebali imati neko interesovanje za temu. Međutim, u literaturi je lako pronaći da dosadni auditi takođe mogu biti veoma važni za pacijente.

2. Uzmite za temu nešto što predosjećate da treba biti izmjenjeno!
Teme u vezi sa nacionalnm ciljevima ili sa lokalnim prioritetima mogu biti okidač za početak audita. Auditi koji rezultiraju vidljivim unapređenjima njege pacijenta motiviraće vaš tim da nastavi sa auditom. Rijetka stanja su dobra za signifikantni klinički audit.

3. Ne započinjite audit sami!
U idealnom slučaju nekoliko ljudi bi trebalo da bude uključeno. Klinički audit je mnogo jednostavniji ako su u njega uključene kolege sa svakog nivoa zbog toga što, kada dođe do uvođenja promjena u praksu, postojaće manje otpora.

4. Audit treba biti kratak i jednostavan!
Radite audit malih oblasti. Mnogi projekti su odbačeni u ranoj fazi zbog preambicioznih planova koji onemogućavaju da budu sprovedeni u raspoloživom vremenu. Uvijek postavite raspored i potrudite se da ga ispoštujete.

5. Koristite realistične kriterije i standarde!
Standardi koje postavite trebali bi biti minimalni standardi koje vi smatrate prihvatljivim. Neki standardi trebaju biti ispunjeni 100%, npr. svim pacijentima sa infarktom miokarda bi trebao biti dat aspirin ako to nije kontraindicirano, dok bi drugi teško mogao biti ispunjen i 70%, npr. pacijenti bi trebali biti primljeni 15 min. od njihovog zakazanog termina Težite perfekciji (exellence) svim silama, ali zapamtite da živimo u stvarnom svijetu.

6. Planirajte strategiju za audit!
Planirajte sve nivoe prije početka, pripremite protokol sa detaljima i ciljem audita, kriterije i standarde i kako će informacije biti prikupljene i kako će rezultati biti spovedeni u akciju. Pokušajte pretpostaviti sve teškoće.

7. Ne sakupljajte više podataka nego što vam stvarno treba!
Također, nemojte sakupljati ni premalo podataka na osnovu kojih nećete moći izvući nikakav koristan zaključak. Koristite DA/NE odgovore ili Likertovu skalu (1-4). Nikada nećete moći sakupiti podatke od svih pacijenta kojih se audit tiče.

8. Uradite prvo “pilot” audit!
Uradite prvo “pilot” audit, ispravite greške, pa onda radite „pravi“.

9. Analizirajte podatke!
Ovo je možda isuviše očigledno, ali ljudi ponekad prikupe podatke i onda ih sakriju, tako da prikupljeni podaci nikada ponovo neće biti viđeni.

10. Implementirajte promjene!
Implementirajte promjene – to je esencijalna svrha audita. Ako su svi standardi ispunjeni, upitajte se da li su bili postavljeni prenisko.

11. Podijelite rezultate s drugima i nemojte nikoga optuživati!
Usvojite “niko nije kriv” pristup auditu. Ako vaš audit ističe insuficijentnost u bilo čemu, koristite to kao obrazovno iskustvo I učinite sve što moguće da bi ih ispravili. Čak, ako i rezultati nisu dobri, to barem pokazuje da vi kontrolišete (monitorirate) vašu praksu. Nekada, rezultate audita nećete moći dijeliti s drugima. Zbog toga nemojte biti utučeni nego napravite poboljšanja u vašem radu.

12. Ponovite audit!
Nakon nekog vremena 6-12 mjeseci ponovite audit koristeći istu metodologiju. Ovaj put će biti mnogo lakše uraditi audit jer ste već završili planiranje i imate iskustvo.

Razlika između audita i naučnog istraživanja

Bez obzira na metodološke, ali i suštinske razlike između istraživanja i kliničkog audita. Oni jedan drugog ne poništavaju. Razlozi koji su postojali za naučno istraživanje postoje i dalje. Bez obzira na različitosti postoje i brojne sličnosti između istraživanja i kliničkog audita. Istraživanje se bavi otkrivanjem kako nešto pravilno uraditi, dok audit osigurava da da je nešto urađeno pravilno.
Istraživanje se zasniva na hipotezi, a audit na mjerenju u odnosu na standarde.

Veza između istraživanja i kliničkog audita

  1. Bez istraživanja ne možemo znati šta je klinički efikasna praksa, dok bez audita ne možemo znati da li se to primjenjuje u praksi.

  2. Klinički audit možemo promatrati kao finalnu fazu kliničkog istraživačkog programa.

Istraživanje:

    • Koji je najefikasniji način za tretiranje dekubitusa?

Klinički audit:

    • Kako mi tretiramo dekubitus i gdje stojimo kada naše rezultate uporedimo sa opće prihvaćenom najboljom praksom?

Korist od uvođenja audita u redovnu kliničku praksu
demonstrirati na koji način audit doprinosi uspješnijem radu zdravstvenih profesionalaca odnosno svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu:

  1. Poboljšani zadovoljstvo i njega pacijenta;

  2. Kontinuirana edukacija – učite kako se klinički audit sprovodi kao i o temi koju obrađujete i kako problemi mogu biti savladani;

  3. Unapređuje se timski rad - audit ne morate raditi sami, puno je bolje ako su svi uključeni;

  4. Efektivnija je komunikacija među svima uključenim u njegu pacijenata i uopće u procesu zdravstvene zaštite;

  5. Klinički audit obezbjeđuje čvrste dokaze koji će opravdati promjene, povećati kvalitet ”radnog života” (pomaže promjeni loše radne prakse), povećati efikasnost, maksimalizirati finansiranje ili prihode za organizaciju.

Promoviranjem kliničkog audita autori žele da:

  • Identificiraju i promoviraju dobru praksu;

  • Osiguraju mogućnost za edukaciju;

  • Unapređenje efikasnosti (bolja iskorištenost resursa);

  • Unaprijede radne odnose i komunikaciju među zdravstvenim djelatnicima;

  • Unaprijede njegu pacijenata i njihovo zadovoljstvo pruženim uslugama.


1.Scottish Home and Health department. Medical audit (NHS Scottishworking paper no.2). London: HMSO, 1989.
2. Department of Health. Working for patients: Medical audit (working paperno.6). London: HMSO, 1989.

Početna

O Agenciji

Akreditacijski standardi

Samoocjena i unutrašnja ocjena

Vanjska ocjena i akreditacija

Facilitacija

Edukacija

Fokus na pacijenta

Klinički putevi

Kliničke vodilje

Indikatori izvedbe

Mentalno zdravlje

Apoteke

Vaše mjesto za razmjenu dobre prakse

Kutak za EBM trenutak

Projekti

Publikacije

AKAZ Konferencije

Korisni linkovi

Odabrani članci domaćih autora iz sigurnosti i kvaliteta


Pretraživanje


WWW AKAZ


Za pregled pojedinih dokumenata potrebno je imati
Adobe Reader

 

AKAZ © 2003 -