AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u
zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine
   
MAPA SAJTA
KONTAKTI

Dokumenti i linkovi
Pitanja koja najčešće postavljate
Meni



Ukoliko želite da u Vašoj ustanovi uspostavite sistem poboljšanja kvaliteta, pažljivo pročitajte:

Metodološko uputstvo za uspostavljanje, razvijanje i održavanje sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u Federaciji BiH

Ocijenite Vašu zdravstvenu ustanovu:

Dosadašnji rezultati anketiranja:
Pitanja koja najčešće postavljate:

Važni linkovi da biste više saznali...

  1. ISQua, The International Society for Quality in Health Care

  2. European Society for Healthcare Quality

  3. Picker Institute Europe

  4. Institute for Healthcare Improvement (USA)

  5. National Association for Healthcare Quality (USA)

  6. Haute Autorité de Santé

  7. National Institute for Clinical Excellence

  8. Scotish Intercollegiate Quidelines Network

  9. Quality and Safety in Health Care (QSHC)

  10. Joint Commission Journal on Quality and Safety

  11. International Journal for Quality in Health Care

  12. British Medical Journal

  13. Institute of Medicine Publications

  14. Quality Assurance Project (QAP)

Šta su klinički putevi?

Klinički putevi su metodologija za zajedničko odlučivanje i organizaciju zaštite koja se može predvidjeti - za dobro definisanu grupu pacijenata tokom jednog dobro definisanog perioda (European Pathway Association).

Ova definicija je općenita i nije dovoljna za razumijevanje suštine i značaja kliničkih puteva. U nastavku dajemo nasu definiciju i odgovarajuća objašnjenja,

Klinički put je strukturirani, saradnički i integrirani multidisciplinarni plan zaštite s detaljima esencijalnih koraka u pružanju usluga homogenoj grupi pacijenata, u definisanom vremenu, kao lokalno dogovorena multidisciplinarna praksa zasnovana na kliničkim vodiljama, protokolima i najboljim dokazima.

Klinički put je nov koncept i korisno sredstvo za unapređenje

  • meduprofesionalnih komunikacija,
  • komunikacija s pacijentom i njegovom porodicom,
  • koordinacije zaštite kroz cijelu epizodu tretmana i preko granica kliničkih disciplina, obično za više od jednog aspekta zaštite (dijagnostika, intervencije, tretman).

Proširene definicije uključuju i pitanje: za koga klinički put?

  • za dobro definisanu populaciju;
  • za dobro definisanu epizodu zaštite;
  • za svaku fazu menadžmenta homogene grupe pacijenata (radi postizanja njihovih očekivanja i ciljeva), koji imaju specificno stanje u nekom periodu vremena,
  • stanje koje ima dosta predvidljiv tok i ishod, što uključuje progres i detalje o ishodima.

Proširene definicije uključuju i pitanje: u koju svrhu?

Da podrži:

  • implementaciju kliničkih vodilja i protokola, tako što će prevesti znanstvene dokaze u kliničku praksu;
  • klinički i neklinički menadžment resursa;
  • menadžment kliničkih i nekliničkih rizika (sigurnost pacijenta i osoblja);
  • kliničku reviziju;
  • finansijski menadžment;
  • zadovoljstvo korisnika zaštite i osoblja.

To je metod:

  • da se reduciraju varijacije u praksi;
  • smanji korištenje resursa i rasipanje;
  • i potencijalno poboljša kvalitet zaštite.

Proširene definicije sadrže kvalifikaciju akcija / događaja

  • fokusira se na praktično pružanje zaštite;
  • identificiraju se sve akcije, incidenti i intervencije;
  • svi događaji i neophodne akcije su specificirani u optimalnom vremenu – sekvence i tajming intervencija za svaku posebnu dijagnozu ili proceduru, pri čemu je naglasak na značajnim intervencijama.

Proširene definicije navode tim, dokumentaciju i ishode

  • Klinički put razvijaju i koriste različiti članovi multidisciplinarnog tima;
  • Čini dio pisane dokumentacije ili predstavlja cijelu medicinsku dokumentaciju, uključuje ishode koje treba postići i ima kapacitet za zapisivanje i analizu varijance;
  • Olakšava evaluaciju ishoda za kontinuirano poboljšanje kvaliteta.

Zašto je važna analiza definicije?

Definicije mogu pretjerano naglašavati pogled menadžmenta da je klinički put sredstvo za ograničavanje troškova, npr.: ...pravovremene aktivnosti da se postignu predvideni ishodi unutar odgovarajuće dužine hospitalizacije i odgovarajuće potrošnje resursa... (Hoffart N et al. Assessing clinical pathways use in a community hospital: it depends on what 'use' means. J Quality Improvement 2002;28:167-79

Svaki nacionalni sistem treba da jasno definiše šta podrazumijeva pod ‘kliničkim putem'. Definicija treba da bude konsenzualno prihvaćena. Varijacije u definicijama reflektiraju prevladavajući pristup kliničkim putevima. Najzad, definicije ‘otkrivaju' da su klinički putevi prevelik zalogaj zbog mnogih promjena s kojima će se bolnice suočiti!

Na uzorku od 180 bolnica u istraživanju koje je provedno u Ontariju (Kanada) 1999. god. ispitanici su ovako odgovorili: Više od 50% anketiranih bolnica ima problema s razvojem i implementacijom kliničkih puteva. Utvrđene specifične prepreke:

  • Nedostatak vremena osoblja (83%)
  • Nedostatak finansijske i administrativne podrške (71%)
  • Nedostaje vodstvo (62%)
  • Liječnici pružaju otpore (57%)
  • Slab IS (56%).

Evaluacija kliničkih puteva

Za ocjenu KP treba nam rigorozna evaluacija učinkovitosti kliničkih puteva radi poboljšanja razumijevanja razloga koji leže iza uspjeha ili neuspjeha implementacije kliničkih puteva. Metodi vrednovanja kvaliteta kliničkih puteva su: multicentrične randomizirane kontrolisane studije, kontrolisane studije bez randomizacije, kontrole prije i poslije intervencije, razdvojene vremenske serije.

Cochrane sistematski pregled kliničkog puta za moždani udar Izvor: Kwan J, Sandercock P. In-hospital care pathways for stroke. A Cochrane systamtic review. Stroke 2003;34:587.

  • 3 randomizirane kontrolisane studije (340 pacijenata) i 7 nerandomiziranih studija (1673 pacijenta)
  • Nije bilo signifikantnih razlika u mortalitetu, ovisnosti i otpustu izmedu KP i kontrola
  • Nerandomizirane studije pokazuju da pacijenti sa KP imaju manju stopu urinarnih infekcija, manje često se ponovo primaju u bolnicu i češće imaju ordiniran CT mozga. Randomizirane studije pokazuju da pacijenti sa KP imaju signifikantno manji nivo zadovoljstva i kvalitet života u odnosu na kontrolnu grupu.
  • Nije bilo signifikantne razlike u dužini hospitalizacije.

Klinički putevi u akreditacijskim standardima;

Kriterij 3.37: U bolnici/jedinici postoji planirani program za razvoj i implementaciju kliničkih vodilja i kliničkih puteva. Uputstvo: klinički putevi mogu prelaziti unutrašnje i vanjske granice bolnice.

Kriterij 3.38: Osoblje koje je odgovorno za razvoj kliničkih vodilja/puteva prošlo je obuku iz metodologije razvoja.

Kriterij 3.41: U razvoju i evaluaciji kliničkih puteva i kliničkih vodilja koriste se povratne informacije od pacijenata.

Kriterij 3.42: Uspostavljena je mreža za razmjenu iskustva unutar bolnice s vanjskim organizacijama za razvoj i implementaciju kliničkih vodilja i kliničkih puteva. Uputstvo: To uključuje izvještaje o neslaganju s kliničkim vodiljama i kliničkim putevima.

Početna

O Agenciji

Akreditacijski standardi

Samoocjena i unutrašnja ocjena

Vanjska ocjena i akreditacija

Facilitacija

Edukacija

Fokus na pacijenta

Klinička revizija

Klinički putevi

Kliničke vodilje

Indikatori izvedbe

Mentalno zdravlje

Apoteke

Vaše mjesto za razmjenu dobre prakse

Kutak za EBM trenutak

Projekti

Publikacije

AKAZ Konferencije

Korisni linkovi

Odabrani članci domaćih autora iz sigurnosti i kvaliteta


Pretraživanje


WWW AKAZ


Za pregled pojedinih dokumenata potrebno je imati
Adobe Reader

AKAZ © 2003 -