| AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine |
|||||||
Dokumenti i linkovi |
Pitanja koja najčešće postavljate |
Meni |
Ukoliko želite da u Vašoj ustanovi uspostavite sistem poboljšanja kvaliteta, pažljivo pročitajte:
Ocijenite Vašu zdravstvenu ustanovu:
Pitanja koja najčešće postavljate:
Važni linkovi da biste više saznali...
|
Šta su akreditacijski standardi?Standardi čine okosnicu oblikovanja organizacijskog kvaliteta. Standardi su izjave očekivanja ili neke vrijednosti kojima se opisuje nivo na kojem će se pružiti usluga, vodeći računa da moraju biti značajni, objektivni, razumljivi, poželjni, realistični, mjerljivi, dostižni, fleksibilni, prihvatljivi, prilagodljivi, te profesionalni i konsenzualno prihvačeni. Akreditacijski standardi su izjave očekivanja pacijenata, zdravstvenih profesionalaca, menadžera i drugih aktera, na temelju kojih se zdravstvene ustanove samoocjenjuju da bi poboljšali kvalitet i sigurnost usluga koje pružaju i da bi zaslužili akreditacijsko priznanje nakon vanjskog kolegijalnog pregleda. Standardima se definiraju ne samo neophodni resursi i organizacijski sporazumi, već i različita kriterija, politike i procedure, naprimjer kvalifikacije kliničkog i pomoćnog osoblja i prihvatljive razine izvedbe same procedure, upute o okolnostima i uvjetima izvedbe, itd. Na temelju usklađenih akreditacijskih standarda, svaka organizacija detaljnije definira svoje politike pomoću kojih odreduju ponudu usluga, mjesto i vrijeme pružanja usluga, i ko je podoban da pruži i primi takvu uslugu; radne procedure i protokole, kojima se usmjeravaju i određuju svakodnevni poslovi (detaljan opis procedure, ko pruža uslugu i kojim klijentima; obrasci i druga prateća dokumentacija). Procedure su u biti psihomotorni zadaci koji su razloženi na korake u formi algoritma ili dijagrama toka ili su radni procesi narativno opisani. Prema nivou, standardi se mogu podijeliti na minimalne, optimalne i standarde izvrnosti. Minimalni standardi moraju biti stoprocentno ispunjeni, budući da sve ono što je ispod dogovorenog minimuma označava neprihvatljivu uslugu ili proizvod. Standardi za različite vladine inspekcije su uobičajeno minimalni. Optimalni standardi, uobičajeni standardi za akreditaciju zdravstvenih ustanova, označavaju najbolji mogući nivo koji se može postići raspoloživim resursima u datim uvjetima. Dakle, oni ne predstavljaju teorijski maksimum, već se vodi računa da se ovi standardi mogu ispuniti u većini slučajeva i u jednoj prosječnoj zdravstvenoj ustanovi. Najzad, standardi izvrnosti označavaju maksimalne zahtjeve i uobicčajeno se odnose na centre tercijarne zdravstvene zaštite, osobito na referentne zdravstvene ustanove. Prema vrsti, standardi se dijele na standarde strukture, procesa i ishoda zaštite. Standardi strukture definiraju potrebne resurse – ljudske, finansijske i fizičke; standardi procesa definiraju aktivnosti procese u zdravstvenoj ustanovi, dok se standardi ishoda odnose na rezultate tih aktivnosti. Dosadašnja istraživanja pokazuju da više resursa ne osigurava bolje ishode zaštite, ali postaje dokazi da ispunjenost procesnih standarda i kriterija vodi ka boljim rezultatima tretmana pacijenta. Prema fokusu, standardi se dijele na organizacijske i kliničke. Ta podjela je dosta vještačka, budući da ovi skupovi standarda moraju biti usaglašeni da bi bili operativni.
|
Samoocjena i unutrašnja ocjena Odabrani članci autora iz sigurnosti i kvaliteta Pretraživanje Za pregled pojedinih dokumenata potrebno je imati |
© Copyright AKAZ 2004 |
||