AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u
zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine
   
MAPA SAJTA
KONTAKTI

Dokumenti i linkovi
Pitanja koja najčešće postavljate
Meni



Ukoliko želite da u Vašoj ustanovi uspostavite sistem poboljšanja kvaliteta, pažljivo pročitajte:

Metodološko uputstvo za uspostavljanje, razvijanje i održavanje sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u Federaciji BiH

Ocijenite Vašu zdravstvenu ustanovu:

Dosadašnji rezultati anketiranja:
Pitanja koja najčešće postavljate:

Važni linkovi da biste više saznali...

  1. ISQua, The International Society for Quality in Health Care

  2. European Society for Healthcare Quality

  3. Picker Institute Europe

  4. Institute for Healthcare Improvement (USA)

  5. National Association for Healthcare Quality (USA)

  6. Haute Autorité de Santé

  7. National Institute for Clinical Excellence

  8. Scotish Intercollegiate Quidelines Network

  9. Quality and Safety in Health Care (QSHC)

  10. Joint Commission Journal on Quality and Safety

  11. International Journal for Quality in Health Care

  12. British Medical Journal

  13. Institute of Medicine Publications

  14. Quality Assurance Project (QAP)

 

Šta je klinička revizija?

Klinička revizija le sistematična, kritična analiza kvaliteta zdravstvene zaštite, uključujući procedure korištene za dijagnozu i tretman, korištenje resursa i rezultati kako liječenje ima uticaj na kvalitet života pacijenta. Drugim riječima, klinička revizija pomaže u unapređenju kvaliteta usluge koja se nudi pacijentima. Bez neke forme kliničke revizije veoma je teško znati da li se praksa obavlja efikasno, a i mnogo je teže to demonstrirati drugima.

Prvi korak u kliničkoj reviziji je identifikacija teme. To može biti oblast koja vas brine, odnosno oblast u kojoj očekujete problem ili imate aktuelan problem ili vas ta tema naročito interesira. Potom donosite odluku, šta stvarno treba da se desi. Razmislite kako biste stvarno željeli da se stvari dešavaju u vezi s vašom temom. Postavite kriterije i standarde koji trebaju biti realistični i klinički opravdani, ako je to primjenljivo. Npr. 90% pacijenata kod kojih je identifi cirana hipertenzija trebaju imati izmjeren tlak u zadnjih 12 mjeseci. 90% je standard, ostatak je kriterij. Treći korak uključuje posmatranje šta se stvarno dešava i trebate sakupiti podatke za mjerenje u odredenom vremenskom periodu (to ne treba da uzme previše vremena). Proces će ubrzati: dobro planiranje, dobro dizajnirani formulari za prikupljanje podataka i uključenje cijelog tima. Pod četvrtim korakom treba uporediti ima li razlike između standarda i rezultata koje ste dobili. Slijedi implementacija promjena. Ako se standardi i rezultati razlikuju, dobro je identificirati zašto je to tako. Ako su standardi ispunjeni u potpunosti, klinička revizija je opet korisna jer imate dokaz da dobro radite. I kao posljednji, esencijalni korak u ciklusu, nužno je ponoviti kliničku reviziju svakih 6 ili 12 mjeseci. To će indicirati kako su efikasne bile promjene ili kako dalje posmatrati situaciju. Ovaj proces evaluacije i promjena mogu napraviti vidljiva unapređenja u načinu rada.

12 zlatnih pravila za uspješnu kliničku reviziju

  1. Izaberite temu koja vas stvarno interesuje:
    Biće jako teško zadržati entuzijazam za reviziju koja vas ne inspirira. Svi članovi tima bi trebali imati neko interesovanje za temu. Međutim, u literaturi je lako pronaći da dosadne revizije također mogu biti veoma važne za pacijente.

  2. Uzmite za temu nešto što predosječate da treba biti izmjenjeno
    Teme u vezi sa nacionalnim ciljevima ili sa lokalnim prioritetima mogu biti okidač za početak revizije. Revizija koji rezultiraju vidljivim unapređenjima tretmana vašeg pacijenta motiviraće vaš tim da nastavi sa revizijama. Rijetka stanja su dobra za signifikantnu klinčku reviziju.

  3. Ne započinjite reviziju sami
    U idealnom slučaju trebalo bi da bude uključeno nekoliko ljudi. Klinička revizija je mnogo jednostavnija ako su u nju uključene kolege sa svakog nivoa zaštite zbog toga što ce biti manje otpora kad dode do uvođenja promjena u praksu.

  4. Klinička revizija treba biti kratka i jednostavna
    Radite reviziju malih oblasti. Mnogi projekti su odbačeni u ranoj fazi zbog preambicioznih planova koji onemogućavaju da budu sprovedeni u raspoloživom vremenu. Uvijek postavite vremenski raspored i potrudite se da ga ispoštujete.

  5. Koristite realistične kriterije i standarde
    Standardi koje postavite trebali bi biti minimalni standardi koje vi smatrate prihvatljivim. Neki standardi trebaju biti ispunjeni 100%, npr. svim pacijentima sa infarktom miokarda bi trebao biti dat aspirin ako to nije kontraindicirano, dok bi sljedeći teško mogao biti ispunjen i 70%, npr. pacijenti bi trebali biti primljeni unutar 15 minuta od njihovog zakazanog termina. Težite perfekciji svim silama, ali zapamtite da živimo u stvarnom svijetu.

  6. Planirajte strategiju za kliničku reviziju
    Planirajte sve nivoe prije početka, pripremite protokol sa detaljima i ciljem revizije, kriterije i standarde i kako će podaci biti prikupljeni i kako ce rezultati biti provedeni u akciju. Pokušajte pretpostaviti sve teškoće.

  7. Ne sakupljajte više podataka nego što vam stvarno treba
    Ali, nemojte sakupljati ni premalo podataka na osnovu kojih nećete moći izvući nikakav koristan zaključak. Koristite DA/NE odgovore ili Likertovu skalu. Nikada nećete moći sakupiti podatke od svih pacijenta kojih se revizija tiče.

  8. Uradite prvo “pilot” reviziju
    Uradite prvo “pilot” kliničku reviziju, ispravite greške, pa onda radite „pravu“.

  9. Analizirajte podatke
    Ovo je možda isuviše očigledno, ali ljudi ponekad prikupe podatke i onda ih sakriju, tako da prikupljeni podaci nikada ponovo neće biti viđeni.

  10. Implementirajte promjene
    Implementirajte promjene – to je svrha kliničke revizije. Ako su svi standardi ispunjeni, upitajte se da li su bili postavljeni prenisko.

  11. Podijelite rezultate s drugima i nemojte nikoga optuživati
    Usvojite “niko nije kriv” pristup. Ako vaša revizija ističe insuficijentnost u bilo čemu, koristite to kao obrazovno iskustvo i učinite sve što je moguće da biste to ispravili. Čak, i ako rezultati nisu dobri, to barem pokazuje da vi kontrolišete (pratite) vašu praksu. Nekada rezultate revizije nećete moći dijeliti s drugima. Zbog toga nemojte biti utučeni nego napravite poboljšanja u vašem radu.

  12. Ponovite kliničku reviziju Nakon nekog vremena 6-12 mjeseci ponovite reviziju koristeći istu metodologiju. Ovaj put će biti mnogo lakše jer ste već završili planiranje i imate iskustvo.

Korist od uvodenja revizije u redovnu kliničku praksu

Da biste uveli reviziju u redovnu kliničku praksu, potrebno je i jasno demonstrirati na koji način revizija doprinosi uspješnijem radu zdravstvenih profesionalaca odnosno svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu:

  • Unapređeno zadovoljstvo i zaštita pacijenta;

  • Kontinuirana edukacija – učite kako se klinička revizija provodi kao i o temi koju obrađujete i kako problemi mogu biti savladani;

  • Unapređuje se timski rad - reviziju ne morate raditi sami, puno je bolje ako su svi uključeni;

  • Efektivnija je komunikacija među svim uključenim u tretman pacijenata i uopće u procesu zdravstvene zaštite;

  • Klinička revizija osigurava čvrste dokaze koji će opravdati promjene, povećati kvalitet ”radnog života” (pomaže promjeni loše radne prakse), povećati efikasnost, maksimalizirati finansiranje ili prihode za organizaciju (npr. da osigura da su sve usluge “naplaćene”).

Početna

O Agenciji

Akreditacijski standardi

Samoocjena i unutrašnja ocjena

Vanjska ocjena i akreditacija

Facilitacija

Edukacija

Fokus na pacijenta

Klinička revizija

Klinički putevi

Kliničke vodilje

Indikatori izvedbe

Mentalno zdravlje

Apoteke

Vaše mjesto za razmjenu dobre prakse

Kutak za EBM trenutak

Projekti

Publikacije

AKAZ Konferencije

Korisni linkovi

Odabrani članci domaćih autora iz sigurnosti i kvaliteta


Pretraživanje


WWW AKAZ


Za pregled pojedinih dokumenata potrebno je imati Adobe Reader

AKAZ © 2003 -