AKAZ - Agencija za kvalitet i akreditaciju u
zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine
   
MAPA SAJTA
KONTAKTI

Dokumenti i linkovi
EBM - Evidence Based Medicine/Medicina zasnovana na dokazima
Meni

Cochrane dokazi - najviši nivo dokaza u medicini, sistematski /sistemsk i/ sustavni pregled, sažeci (prevedeno)

Prijevod knjige Testing treatments

Stranica grupe eminentnih stručnjaka gdje možete provjeriti dokaze o učinkovitosti mnogih „alternativnih“ načina liječenja

Nemam što izgubiti ako pokušam
Kako procijeniti tvrdnje o lijekovima i terapijama za različite bolesti

Portal "Dokazi u medicini" realiziran je projektom popularizacije znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

AKAZ Linkovi: EBM - Evidence Based Medicine i vodilje

Evidence-based Practice in Primary Care Edited by Chris Silagy and Andrew Haines

NajDoktor - Bosanski interaktivni portal sa bazom podataka i sofisticiranim alatima pretrage

Evidence Based Medicine (EBM) - Dopis komorama u FBiH

„Cochrane and its prospects in Bosnia and Herzegovina: Relying on Cochrane Croatia“

Održan prvi simpozij na temu „Perspektive medicine zasnovane na dokazima i
Cochrane u Bosni i Hercegovini“

U organizaciji Federalne Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu (AKAZ) i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 12. oktobra 2015. godine održan je prvi simpozij na temu „Perspektive medicine zasnovane na dokazima i Cochrane u Bosni i Hercegovini kome je prisustvovalo preko 70 učesnika.

Konferenciju je otvorila prim. dr Marina Bera pomoćnica federalnog ministra zdravstva, doc.dr. Vjekoslava Mandića i ukazala na značaj ovoga skupa i ulogu AKAZ-a. Nadalje prisutnima su se obratili pozdravnim govorom, predstavnica Federalnog Ministarstva obrazovanja, gđa, Sanela Kuko, kao i dekanesa Medicinskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Almira Hadžović Đuvo. Na kraju, prisutne je pozdravio i zažalio uspješan rada na ovom simpoziju i direktor AKAZ-a , dr. Ahmed Novo.

Prvo izlaganje je bilo pod naslovom „ Cochrane - šta je to“ (Cochrane - what is it), prezentirala je gošća iz Italije Silvia Minozzi, članica Cochrane-a, pojasnivši zašto je medicina zasnovana na dokazima (evidence based medicine), važna, šta je to Cochrane, kada je osnovan i sl. Nadalje, Dario Sambunjak, iz Hrvatske, je prezentirao „Cochrane sistemastski pregled -šta, kako i zašto“. U nastavku Mona Nasser, gošća iz Engleske, je govorila o „Upostavljanju prioriteta i kliničkim istraživanjima“. Putem skyp-a prisutnima se obratio i dr. Tom Jefferson iz Italije koji je govorio je o "Hayashi problemu: priča o Cochrane sistematskom pregledu“. I na kraju prvog dijela, učesnike simpozija pozdravila je dr. Irena Zakarija - Grković, koja je upoznala prisutne sa početkom rada Cochrane podružnice u Hrvatskoj.

U drugom dijelu prisutnima su se obratili dr. Ivica Grković, član Cochrane- a, koji je govorio o medicini zasnovanoj na dokazima i iskustvima iz Hrvatske, zatim Filipa Markotić iz Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, koja se osvrnula na najviše nivoe dokaza. Nadalje Mersiha Mahmić - Kaknjo je prezentirala Cochrane bazu podataka sa osvrtom na praktičnu primjenu u kreiranju esencijalne liste lijekova. Uz to, dr. Nermin Salkić je govorio i o korištenju Cochrane metodologije u izradi sistematkog pregleda.

Posebnu pažnju privukla je prezentacija dr. Karmele Krleža - Jerić iz Kanade koja je govorila o poboljšanje pristupa podacima kliničkih ispitivanja - brzo praćenje evolucije stvaranja dokaza, kao i izlaganje dr. Fadile Serdarević koja je upoznala prisutna sa svojim iskustvima u izradi vodilja uz korištenje medicine zasnovane na dokazima u Bosni i Herecgovini.

Na kraju, dr. Ahmed Novo je završio ovaj jednodnevni skup prezentacijom pod naslovom „Implementacija nauke u praksi i uloga Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH“. Uz to, izrazio je i nadu da će i naša zemlja naći mjesto u Cochrane organizaciji, a n a to upućuje zainteresovanost i kvalitetna diskusija koja se vodila među učesnicima skupa.

Lista učesnika...

Fotografije sa skupa...


Šta je Kutak za EBM trenutak ?

mart, 2015.

Stranica koju je pokrenula i održava Agencija za kvalitet i akreditaciju Federacije Bosne i Hercegovine (AKAZ) sa ciljem da promovira medicinu zasnovanu na dokazima, tako što će ljekarima, donosiocima odluka u zdravstvu, pacijentima, kao i ostalim učesnicima u zdravstvenom sistemu olakšati pristup informacijama, ali i razumijevanje, kritički pristup dokazima i adekvatno korištenje istih u vlastitom okruženju.

za više informacija kontaktirajte nas na email: ebm@akaz.ba

Internet je promijenio način na koji čovjek funkcionira; olakšao dostupnost i protok informacija, ali nauštrb pouzdanosti, i time povećao opasnost od brzog širenja nekvalitetnih i neprovjerenih informacija, te njihov brz i značajan uticaj na širu publiku. Danas, više nego ikad, neophodno je trajno raditi na širenju znanja koja će omogućiti učesnicima u zdravstvenim sistemima da sami ocijene kvalitetu ponuđenih informacija, te na osnovu najkvalitetnijih informacija donose kvalitetne odluke. Zato ćete na ovoj stranici pronaći linkove za mnoge korisne stranice na kojima ćete moći sami provjeravati informacije.

Definicija: Klinička praksa utemeljena na dokazima: povezivanje iskustva liječnika i onog što je pacijentu važno s najboljim mogućim dokazom iz medicinske literature.

„Evidence based medicine is the conscientious, explicit, and judicious use of current best evidence in making decisions about the care of individual patients.“

Medicina zasnovana na dokazima je svjesna, eksplicitna, i razborita upotreba trenutno najboljeg dokaza pri donošenju odluka o skrbi za pojedinačnog pacijenta.

Sackett D.L., Rosenberg M.C., Gray J.A., Haynes R.B., Richardson W.S. (1996). Evidence based medicine: what it is and what it isn't. BMJ, 312, 71-72.

Cijela je medicina zasnovana na empirijskom iskustvu, međutim, značaj EBM-a ogleda se u klasificiranju dokaza po njihovoj snazi: najviši nivo dokaza predstavljaju sistematski/sistemski/sustavni pregledi sa ili bez meta-analize i randomizirane kontrolirane studije, te im se daje prednost u donošenju odluka.


Ovdje možete da vidite sjajan video koji u 4 minute opisuje šta je zapravo medicina zasnovana na dokazima.
Osnove kritičke procjene dokaza:
PICO

Definiraj pitanje (prema PICO modelu)

Potraži najbolji dokaz

Izaberi studije

Kritički ocijeni dokaze

Integriraj dokaze

Ocijeni ishode

Širi dalje

P – patient - bolesnik

I – intervention – intervencija

C – control – kontrola

O – outcome - ishod

Uvijek pitaj 3 pitanja

1. Jesu li rezultati studije validni?

  • Randomizacija. Da li je opisana metoda kojom je određen slučajan (nasumičan) redoslijed pri uključivanju pacijenata u studiju (randomizacija)?

Randomizacija ili nasumično razvrstavanje – jednostavno objašnjenje

“Randomizacija – nasumično razvrstavanje u skupine – provodi se radi umanjivanja pristranosti (engl. bias) i osigurava da su bolesnici u svakoj terapijskoj skupini što sličniji prema svim poznatim i nepoznatim čimbenicima. Tako se osigurava da su moguće razlike nađene među skupinama u ishodima koji nas zanimaju posljedica razlika u terapijskom učinku, a ne posljedica razlike među bolesnicima koji primaju to liječenje.

Postupak randomizacije uklanja mogućnost da kliničar namjerno ili nenamjerno dodijeli jedan oblik liječenja određenom tipu bolesnika, a drugi tip liječenja drugom tipu bolesnika, ili da određena vrsta bolesnika odabere jedno liječenje, a druga vrsta bolesnika odabere drugo.”

Harrison J. Presentation to Consumers' Advisory Group for Clinical Trials, 1995.

  • Zasljepljivanje (engl. blinding). Da li je navedeno ko nije upoznat sa činjenicom da li se pacijent liječi aktivnim ili placebo tretmanom? Dvostruko zasljepljivanje (engl. double blind) - ni pacijent ni doktor ne znaju je li pacijent u eksperimentalnoj ili kontrolnoj grupi.)

http://science.howstuffworks.com/life/inside-the-mind/human-brain/placebo-effect.htm

Placebo (latinski: ja ću udovoljiti) je supstanca ili drugi vid liječenja koji izgleda baš kao uobičajen, ali u biti ne posjeduje ljekovita svojstva. Placebo efekat je mjerljivo, vidljivo ili subjektivno poboljšanje zdravstvenog stanja koje se ne može pripisati lijeku ili drugom načinu liječenja koji je korišten http://skepdic.com/placebo.html . Neobična je sposobnost ljudskog mozga da vjerovanjem u pozitivan ishod liječenja zaista uzrokuje poboljšanje u zdravstvenom stanju, svi lijekovi moraju svoje dejstvo dokazati suočeni sa placebom.

http://www.cancer.org/treatment/treatmentsandsideeffects/treatmenttypes/placebo-effect

  • Prikrivanje razvrstavanja (engl. allocation concealment): da li je opisano kako je izvedeno prikrivanje?

Prikrivanje - učinak randomizacije počiva na efikasnom prikrivanju da li pacijent dobiva aktivni ili placebo tretman. Prikrivanje omogućava da ni pacijent ni ljekar ne znaju da li će pacijent, nakon što bude donesena odluka o njegovom uključivanju u studiju, dobiti aktivni ili placebo tretman. Bez prikrivanja, čak i vrlo sofisticirano izvedene randomizacije nemaju efekta. Prikrivanje je vrlo čest uzrok frustracija kako kliničara tako i pacijenata, ali bez njega nije moguć napredak medicine.

http://apps.who.int/rhl/LANCET_614-618.pdf

  • Analiza po planiranom protokolu (engl. intention-to treat – ITT)

Randomizirane kontrolirane studije pate od dvije komplikacije: nesuradljivost (engl. noncompliance) i izgubljeni podaci o ishodima. Moguće rješenje ovom problema predstavlja koncept analize po planiranom protokolu. Ovaj vid analizira svakog pojedinca koji je randomiziran, te na taj način zaobilazi probleme koji nastaju zbog nesuradljivosti, izmjena protokola, odustajanja od učestvovanja u studiji, kao i svih drugih problema koji se mogu pojaviti nakon randomizacije („jednom randomiziran, uvijek analiziran“).

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3159210/

ITT analiza se često koristi za procjenu kliničke učinkovitosti jer ona daje pravu sliku stvarne prakse: ne pridržavaju se svi pacijenti predloženog liječenja.

https://www.nice.org.uk/glossary?letter=i

  • Sukob interesa (engl. conflict of interest). Da li je naveden sukob interesa? Cilj navođenja sukoba interesa nije da se onemogući saradnja ljekara i farmaceutske industrije, nego da se čitaocu omogući da sam procijeni da li je taj vid saradnje mogao uticati na rezultate studije. Ako je studiju finansirala kuća koja prodaje navedeni lijek, logično je da postoji bojazan da rezultati studije pokazuju otklon, što umanjuje vrijednost dokaza.

 

2. Koji su rezultati?

  • Veličina učinka?
  • Relativni ili aposlutni brojevi?

Apsolutni rizik je rizik da će se bolest pojaviti u određenom vremenskom periodu. Svi imamo teoretski apsolutni rizik da ćemo oboljeti od srčane bolesti, karcinoma, moždanog udara. Ista vrijednost apsolutnog rizika se može izraziti na različite načine. Ako je apsolutni rizik da ćete u životu oboljeti od neke bolesti 1 od 10, to se može definirati i kao 10% rizik ili 0.1 rizik – zavisno da li se izražava u procentima ili kao decimalni broj.

Relativni rizik se koristi da se uporede rizici dvije različite grupe ljudi, npr. pušača i nepušača. Sve vrste pacijenata se mogu upoređivati. Npr. pušači u odnosu na nepušače imaju povećan rizik od obolijevanja od srčanih bolesti.

Primjeri:

Apsolutni rizik za obolijevanje od neke bolesti je 4 od 100 za nepušače. Recimo da je relativni rizik povećan za 50% u pušača. Broj 50% se odnosi na apsolutni broj 4; 50% od 4 iznosi 2. Apsolutni rizik da će pušač dobiti tu bolest je 6 od 100.

Recimo da ljudi imaju 2 od 20 rizik da će oboljeti od neke bolesti do navršene 60. godine života. Recimo da istraživanje pokazuje da novi način liječenja smanjuje relativni rizik obolijevanja od neke bolesti za 50%. S obzirom da se 50% odnosi na smanjenje relativnog rizika i odnosi se na brojku 2. Pola, tj 50% od 2 je 1. Što u konačnici znači da je rizik sa 2 od 20 smanjen na 1 od 20.

http://www.patient.co.uk/health/absolute-risk-and-relative-risk

  • Intervali pouzdanosti (engl. confidence intervals).

Interval pouzdanost (confidence intervals) je noviji pojam iz kliničke medicine, koji združuje prikaz srednje vrijednosti i statističku značajnost. Kao što mu ime kaže, on daje raspon (interval) u kojemu se s 95% vjerojatnosti srednja vrijednost nađena na uzorku – nalazi u populaciji koju uzorak predstavlja.

Primjer: u skupini A srednja vrijednost je 17, a raspon pouzdanosti 15-20, a u skupini B 23 i 21 do 26. Vidimo da u skupini A srednja vrijednost jest izračunana kao 17, ali da u populaciji može biti bilo koja između 15 i 20; u skupini B ona je na uzorku izračunana kao 23, ali može biti 21 do 26. Budući da se gornji ekstrem u skupini A, koji iznosi 20, ne preklapa s donjim ekstremom u skupini B (koji iznosi 21), to znači da su dvije srednje vrijednosti populacija (17 i 23) značajno različite na razini od 95% vjerojatnosti.

No, da su se ta dva ekstrema preklapala (bila 20 i 19, ili bila ista („dodirivala se“, npr. oba bila 20), razlika između 17 i 23 ne bi bila značajna.

U nastavku link na video koji na jednostavan i slikovit način objašnjava šta je tačno interval pouzdanosti.

http://www.youtube.com/watch?v=tFWsuO9f74o

3. Hoće li pomoći mom pacijentu?

  • Slična populacija? Nije svejedno da li je vaš pacijent trudnica ili 60-godišnji muškarac.

  • Važni ishodi svi obuhvaćeni? Nije svejedno da li lijek skraćuje trajanje bolesti za 10 sati, ili 10-godišnju smrtnost.

  • Obuhvaćene preference pacijenta i ono što je pacijentu važno?
    Je li pacijentu važno npr. da živi 2 mjeseca duže po cijenu da proda stan u kojem živi njegova porodica.
    Još jedno važno pitanje: je li važno živjeti duže, ali u patnji?

Izvori dokaza u medicini

april, 2015.

Izjava dr. Sydneya Burwella (1863.-1967.), kardiologa, dekana Harvardskog medicinskog fakulteta, za čije je vrijeme (1935.-1949.) omogućeno studiranje ženama na toj prestižnoj ustanovi, najbolje ilustrira stalnost promjena:

Moji se studenti zaprepaste kad im kažem: „Za pola onoga što učimo na medicinskim fakultetima za 10 godina će se pokazati da je bilo pogrešno. Problem je u tome, što niko od naših nastavnika ne zna koja je to polovina.“

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2034936/pdf/brmedj03164-0002.pdf

Za studente medicine vrlo je važno da razumiju kako nastaju nova znanja, koje su osnove naučno-istraživačkog rada: znanje studenata se povećava, kao i njihove vještine kritičkog mišljenja i prakticiranja medicine zasnovane na dokazima, što je izvrsna priprema za cjeloživotno učenje, kako je dokazala A. Marušić sa saradnicima u radu objavljenom u medicinskom naučnom časopisu Akademije nauka i umjetnosti BH , pod nazivom Acta Medica Academica ( Teaching science throughout the six-year medical curriculum: Two-year experience from the University of Split School of Medicine, Split, Croatia . Acta Medica Academica. 2014;43(1):50-62. ).

Ovaj članak je cijeli dostupan putem sljedećeg linka: http://www.ama.ba/index.php/ama/article/view/208/pdf_37

Složenost zdravstvene zaštite, otežana eksplozijom medicinskog znanja, zahtijeva prijelaz od individualnog eksperta ka modelu zasnovanom na principima medicine zasnovane na dokazima.

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2268220/

„Znanstvena istina je privremena; ona se sastoji od onoga što najveći stručnjaci smatraju najprimjerenijim za dano stanje stvari. U kliničkoj medicini tome služe sustavni pregledni članci.“

M. Marušić i sur. Uvod u znanstveni rad u medicini, 5. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2013.

Knjige


William Osler

Knjige su sjajan izvor znanja, osobito za studente medicine. Sir William Osler (1849.-1919.), otac moderne medicine, čovjek koji je smislio i pokrenuo prvi program specijalizacije doktora, kanadski profesor i ljekar, je rekao: „ Onaj koji studira medicinu bez knjiga plovi neistraženim morem “.

Knjige zaista jesu važne, naročito za studente. Njih obično pišu eminentni stručnjaci iz neke oblasti da bi dali presjek znanja u jednom vremenskom trenutku. Izvor informacija za pisanje knjiga obično su naučni članci iz medicinskih časopisa. Međutim, autori knjiga nisu obavezni da sistematski/sustavno pretraže svu dostupnu literaturu, a i pisanje knjige je vremenski zahtjevan proces; prođe stanovito vrijeme dok se nađe neko ko će knjigu izdati, zatim da se nađu sredstva za izdavanje knjige, vrijeme je potrebno i za recenziranje knjige; pritom recenzenti najčešće nisu nezavisni stručnjaci, nego uobičajeno autorovi poznanici i prijatelji voljni da se prihvate velikog recenzentskog poduhvata.

Prva knjiga u kojoj su različiti eksperti pisali posebna poglavlja bila je Cecil Textbook of Medicine , koju je 1927. uredio Russell Cecil. Knjiga je momentalno postigla veliki uspjeh; prvi put je više autora pisalo jedno knjigu, „jer je širina medicinskog znanja daleko prevazišla stadij kad su ga mogle obuhvatiti jedna ili dvije osobe“ . Od tada, princip da poglavlja pišu različiti autori je postao standard. Sama knjiga je 2012. godine izdana 24. put, na 2672 stranice, i sigurno je jedna od najpopularnijih medicinskih knjiga planetarno.

U knjizi, koja najčešće predstavlja udžbenik za studente medicine, nalaze se znanja koja se u trenutku njezina izdavanja mogu smatrati standardnim u toj oblasti. Knjige vrlo brzo zastarijevaju i malokad daju odgovore na specifična pitanja.

 

 

 

Članci u časopisima

Članci objavljeni u medicinskim časopisima predstavljaju način na koji medicinska zajednica razmjenjuje informacije. Nekoliko je različitih vrsta članaka, osnovne vrste su:

  • Prikazi slučaja (eng. case reports ) predstavljaju opise rijetkih slučajeva iz prakse, ali i novih metoda liječenja. Mogu biti vrijedni kada govore o vrlo rijektim medicinskim stanjima koja se zbog svoje rijektosti ne mogu istražiti u kliničkim studijama. Najprestižniji časopisi rijetko objavljuju prikaze slučaja, jer prostor posvećuju snažnijim studijama sa konkretnijim rezultatima.
  • Originalni članak (eng. original article ) opisuje metode, rezultate, diskutira rezultate originalnog istraživanja. Iako su randomizirane kontrolirane studije zlatni standard u medicinskim istraživanjima, trenutno one čine manjinu provedenih istraživanja.
  • Pregledni članci (eng. review ) daju presjek trenutnog znanja, sa ciljem da osvježe pamćenje čitatelja, promoviraju novi pristup nekom problemu ili sumiraju novije publikacije koje još nisu našle svoje mjesto u knjigama. Mogu biti narativni i sistematski/sistemski/sustavni ; ti zadnji se odlikuju sistematskim/sustavnim pregledom postojoće literature, što osigurava da ni jedan dokaz ne ostane neobuhvaćen; mogu a i ne moraju sadržavati meta-analizu . Meta-analize predstavljaju sažetak i daju statističku ocjenu rezultata uključenih studija.
  • Pisma uredniku (eng. letters to editor ) predstavljaju javne potspublikacijske revizije određenog članka, vrlo često kritikuju neki od aspekata članka.


Bibliografske baze podataka

Bibliografske baze podataka sadrže najosnovnije podatke o nekom članku: naslov, imena autora, ime časopisa u kojemu je objavljen, godinu objave, brojeve stranica na kojima je objavljen kao i druge podatke potrebne da se članak pronađe (različiti identifikacijski brojevi). Ponekad sadrže i sažetke radova, te linkove s pomoću kojih se može doći do originalnih članaka.

Besplatne bibliografske baze

PubMed

PubMed je besplatna bibliografska tražilica dostupna korisnicima u BH: njome se pristupa bibliografskoj bazi podataka MEDLINE , koju održava Nacionalna medicinska biblioteka Sjedinjenih američkih država (engl. National Library of Medicine, NLM ). PubMed Central (PMC) je besplatni digitalni repozitorij, ali i puno više od toga, s obzirom da časopisi koji su prihvaćeni u PMC prolaze indeksiranje i formatiranje.

Indeksiranje je metoda opisivanja dokumenta indeksnim terminima da bi se označilo o čemu se radi u dokumentu ili da se skrati njegov sadržaj, jer je neophodno među velikom količinom dostupnih informacija prepoznati one stvarno relevantne.

PubMed omogućava kvalitetet u naučnom publiciranju u medicini, s obzirom da se u PubMedu indeksiraju samo časopisi koji zadovolje određene naučne standarde. Trenutno, PubMed sadrži 24 miliona citata biomedicinske literature iz MEDLINE-a, časopisa i online knjiga. Često citati sadrže sažetke radova, kao i linkove koji vode do cjelovitih tekstova članaka na mrežnim stranicama izdavača.

Listu BH časopisa koji su indeksirani na PubMedu možete naći na sljedećem linku: http://www.bhaaas.org/projects/50-list-of-medical-journals-published-in-bosnia-and-herzegovina-

PubMedu možete pristupiti putem sljedećeg linka: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed

Ovako izgleda jedan bibliografski zapis na PubMedu:

    Strelice pokazuju, odozgo prema dolje:

      • Ime časopisa, godinu izdanja, bibliografske detalje, doi
      • Naslov članka
      • Autore članka (sa njihovim afilijacijama)
      • Sažetak članka
      • Podatak da je članak cijeli besplatno dostupan
      • Strelica u desnom dijelu ukazuje na dva linka putem kojih je članak dostupan.
      • Digital object identifier (DOI) je niz slova i brojki, a služi za digitalnu identifikaciju objekta, npr. Elektronskog dokumenta.

Google Scholar

Google Scholar je besplatna tražilica koju je razvio Google, a indeksira cijeli tekst ili meta-podatke akademske literautre: članke iz akademskih časopisa, knjige, sažetke, tehničke izvještaje iz širokog spektra istraživačke djelatnosti. Iako Google ne objavljuje podatke o veličini svoje baze podataka, nezavisni izvori procjenjuju da obuhvata 160 miliona dokumenata (maj 2014.), od čega 100 miliona na engleskom jeziku. PLOS One je procijenio da ta tražilica obuhvata četiri petine svega dostupnog. Shariff i sar. su dokazali da za brze kliničke pretrage Google Scholar izbacuje dva puta više relevantnih članakaka nego PubMed, kao i to da omogućuje bolji uvid u to koji su članci besplatno dostupni cijeli.

Ovako izgleda bibliografski zapis ovog članka na Google Scholar tražilici:
Ovoj tražilici možete pristupiti putem sljedećeg linka: https://scholar.google.com/

[HTML]   (HyperText Markup Language) daje link na mrežnu stranicu na kojoj se nalazi tekst.

 

Bibiografske baze dostupne uz pretplatu

Current Contents je jedna od najpopularnijih bibliografskih baza podataka. Razlozi su: visoki kriteriji na osnovu kojih se časopisi uključuju u tu bazu, pokriva široko naučno područje i redovno se ažurira. Sadrži sažetke, adrese autora, adrese izdavača i ima izvrsnu tražilicu, a od kojih se dijelova sastoji možete pronaći na sljedećem linku: http://lib.irb.hr/web/en/baze-podataka/item/42-current-contents.html . Tu bazu izdaje kuća Thompson Reuters, a pristup se obično ostvaruje putem nacionalne pretplate.

Embase je skraćenica od Excerpta Medica dataBase je baza biomedicinskih i farmakoloških podataka objavljene literature, te pažnju uglavnom posvećuje radovima iz oblasti istraživanja lijekova, farmakologije i toksikologije. Sadrži bibliografske podatke 28 miliona članaka objavljenih u 8.400 časopisa, od 1947. godine do danas. Baza se ažurira na dnevnoj osnovi. Izdavač je Elsevier.

Scopus je bibliografska baza podataka koja sadrži apstrakte i citate članaka akademskih časopisa. Sadrži 22.000 naslova, objavljenih od preko 5.000 izdavača, izdane od 1966.godine do danas. Pretragom Scopusa pretražuju se i baze podataka o patentima. Izdavač je Elsevier.

Web of Science (WoS) uključuje 2,6 miliona zapisa, od 1898.godine. Sastoji se od 7 online baza podataka:

•  Conference Proceedings Citation Index  (obuhvata 160.000 konferencijskih naslova, od 1990.godine do danas)

•  Science Citation Index Expanded  (obuhvata više od 8,500 časopisa iz 150 disciplina, od 1900.godine do danas)

•  Social Sciences Citation Index

•  Arts & Humanities Citation Index

•  Index Chemicus

•  Current Chemical Reactions

•  Book Citation Index


Surfing Pubmed

maj, 2015.

Kao što je već spomenuto u aprilskom izdanju Kutka za EBM trenutak, Pubmed je besplatna bibliografska tražilica i olakšava pretragu medicinske literature, naravno one koja je indeksirana unutar baze Medline. Trenutno Pubmed sadrži 24 miliona bibliografskih jedinica.

Bilo iskusnim pretraživačima, bilo početnicima, preporučujemo da s vremena na vrijeme pogledaju Tutorial koji priprema ekipa National Institutes of Health (NIH). Tutorial je dostupan na http://www.nlm.nih.gov/bsd/disted/pubmedtutorial/cover.html . Zadnji put je revidiran u februaru 2014.godine.

Registrirajte se

S obzirom da se Pubmed često koristi, vrlo je korisno registrirati se. Kliknite na Sign in to NCBI i slijedite upute.

Jednom kad se registrirate, pobrinite se da zabilježite negdje u svojoj arhivi svoje korisničko ime (username) i lozinku (password), sigurno će vam nekad zatrebati . Sve dok se ne izlogujete na računaru kojeg koristite, bit ćete ulogovani. Imajte na umu da su korisničko ime i lozinka case sensitive odnosno da je vrlo važno jesu li i koja slova velika ili mala.

Važno je registrirati se, jer se onda bilježe rezultati vaših pretraga, te im možete pristupiti i nakon što ste izašli iz te pretrage (crvena strelica na sljedećoj slici).

Pretraga po autoru

Ako želite bazu Pubmd pretražiti u cilju pronalaženja djela određenog autora, u kućicu za pretraživanje (polje označeno crvenom strelicom) unesite prezime autora i prvo slovo imena. Ne koristite tačke. Kliknite search (označeno plavom strelicom). Kao rezultat dobijete sve radove autora sa traženim prezimenom i prvim slovom imena. Važno je naglasiti da Pubmed ne razlikuje ako dva autora imaju isto prezime i prvo slovo imena, npr. pretragom na Autorović A će dati rezultate i za Autor Autorović i Amir Autorović, u tom slučaju svog traženog autora možete prepoznati po afilijaciji (ustanova u kojoj radi) ili drugim detajima.

U padajućem izborniku dalje možete rafinirati vašu pretragu, npr. možete izabrati pretragu koja će vam dati samo zapise za djela na kojima je vaš traženi autor prvi autor, ili možete upisati afilijaciju autora, već prema tome šta vas zanima. Ovo može biti važno ako imate puno autora sa istim prezimenom ili ako se radi o izuzetno produktivnom autoru.

Booleovi operatori (AND) (OR) (BUT)

Ako želite rafinirati vašu pretragu i pretraživati bazu prema dva definirana termina, sigurno će vam koristiti Booleovi operatori. Booleovi operatori su kratke riječi, veznici AND (i), OR (ili) i NOT (ne) i koriste se za refiniranje pretrage, da bi se kombinirali rezultati pretrage za pojedine ključne riječi, ili da bi se isključili rezultati pretrage za određene ključne riječi. Cilj upotrebe Booleovih operatora je uštediti vrijeme i dobiti što fokusiranije i produktivnije rezultate. Predefinirani (default) Booleov operator u Pubmedu je AND. Pubmed automatski koristi AND

Važno! Booleovi operatori se UVIJEK pišu VELIKIM SLOVIMA ! Iako ponekad mogu „proći“ i operatori pisani malim slovima, korisno je odmah se naviknuti na upotrebu velikih slova.

Ako se koriste višestruki Booleovi operatori, važno je znati da se pretraga uvijek procesira slijeva nadesno.

Pretostavimo da vas interesira da li suplementi poput cinka ili vitamina C utiču na prehladu. Ključne riječi si prehlade (colds), cink (zinc), vitamin C.

Ako u kućicu za pretragu ukucate Colds AND Vitamin C OR Zinc , Pubmed će prvo pretražiti sve rezultate koji sadrže oba termina Colds i Vitamin C, a zatim sve rezultate koji sadrže riječ Zinc , bez obzira da li se u njima spominje prehlada ili ne.

Kada pogledate rezultate gore navedene pretrage, obratite pažnju na naslove rezultata pretrage. Većina njih ne izgleda relevantna za vašu pretragu. Dobili ste 112976 rezultata (crvena strelica)!

Kliknite na znak x označen plavom strelicom kako bi ispraznili (resetovali) kućicu za pretragu.

Sada upišite Colds AND (Vitamin C OR Zinc) i kliknite na Search (crvena strelica).

Ako pogledate naslove, dobili ste svega 465 rezultata, i složit ćete se da je upotreba Booleovih operatora značajno skratila listu rezultata pretrage!

a bi se izbjeglo standardno procesiranje zahtjeva pretrage s desna na lijevo, koristi se stavljanje termina u zagrade, što se zove ugnježđivanje (nesting). Termini u zagradama se procesiraju kao zasebna jedinica. Pubmed prvo traga za rezultatima koji sadrže i vitamin C i cink, a onda traži koji od ovih rezultata sadrže prehlade.

MeSH (Medical Subject Headings) termini

Medline i Pubmed koriste kontrolirani vokabular, što znači da se prilikom indeksiranja određenog rada, svakom radu dodjeljuje specifični set termina koji opisuje svaku bibliografsku jedinicu ponaosob. Poznavanje ovog specifičnog vokabulara će značajno unaprijediti vaše vještine pretrage Pubmeda.

Često je dovoljna upotreba ključnih riječi za pretraživanje Pubmeda. Pretraživanje po ključnim riječima je jednostavno i lako, i obično vas dovodi do željenih rezultata. Automatski se pretraga po ključnim riječima usmjerava na MeSH termine.

Ipak, pretrga po ključnim riječima ima i određene nedostatke, jer sve riječi iz pretrage tretira kao jednako vrijedne. Kada koristite ključne riječi za pretragu, pretraga se fokusira na riječi , dok ako koristite MeSH termine, pretraga se fokusira na subjekte .

Prilikom unošenja bibliografske jedinice (npr. članka), cijeli tekst čita profesionalni indekser koji pri tom dodjeljuje onoliko MeSH termina koliko smatra neophodnim (uobičajeno 5-15), koji opisuju teme i subjekte u tekstu. Dodatno, dva do četiri termina se označe kao major MeSH ; oni najbolje opisuju o čemu se u tekstu radi, oni opisuju fokus ili temu rada. Označavaju se zvjezdicom *.

Osim ovih, prilikom indeksiranja, indekseri označavaju i most specific headings , koji vam olakšavaju pretragu i daju najpreciznije rezultate. Npr. članak u kojem se spominju upale mokraćnog mjehura će biti indeksiran MeSH terminom cystitis , a ne kao mnogo općenitiji termin bladder diseases (bolesti mokraćnog mjehura). Ako ovakav specifični termin ne postoji, indekser će koristiti onaj termin koji je najbliži traženom, a koji je obično onda malo općenitiji, tj. širi.

Indekser također definira subheadings (podnaslove). Primjeri podnaslova su adverse effects (nuspojave), diagnosis (dijagnoza), metabolism (metabolizam), statistics (statistika), pathology (patologija).

Osim definiranja MeSH termina, posao indeksera pri indeksiranju je i da dodatno definira karakteristike grupe koja je ispitivana (starost, ljudi ili životinje, ženski ili muški), te vrstu publikacije (kliničke studije- clinical trials , uvodnici- editorials , pregledi- reviews ).

Evo primjer kako izgleda jedan članak sa MeSH terminima. Major MeSH su obilježeni zvjezdicom.

Vidljiv je naslov članka, njegov sažetak i MeSH termini. Jasno se vidi da se radi o preglednom članku ( Review ).

Pretrazi baze MeSH termina se pristupa preko MeSH database (crvena strelica), na ovaj način možete pregledati koji su termini definirani kao MeSH.

Neki urednici prilikom objavljivanja članaka u časopisima traže da ključne riječi budu izabrane prema MeSH terminima, sve u cilju poboljšanja vidljivosti članka, što rezultira frekventnijim citiranjem članka, a što posljedično poboljšava čitanost i ugled dotičnog časopisa.

Ukratko-MeSh je moćna alatka koja pomaže da dobijete čistu i kontroliranu pretragu. Posebno je korisna u fokusiranju rezultata kada pretražujete jedan aspekt veće teme (npr. nuspojave onkoloških lijekova) ili složene teme poput upotrebe ACE inhibitora za preveniranje komplikacija dijabetesa.

Cochrane

juni, 2015.

Cochrane (ranije Cochrane kolaboracija), jedinstvena je nezavisna, ne-vladina, međunarodna, neprofitna organizacija, čiji je cilj pomoći ljudima u donošenju informiranih odluka o svim oblicima zdravstvene skrbi i to kroz izradu, održavanje i promoviranje dostupnosti sistematskih/sustavnih preglednih članaka o učincima zdravstvenih intervencija.

Naziv je dobio prema Archibaldu Archiju Cochraneu (izgovara se http://www.pronounceitright.com/pronounce/2070/archie-cochrane).

Archie Cochrane

Archibald Leman Cochrane (1909.-1988.) bio je škotski doktor. Proslavio se knjigom „Efektivnost i efikasnost: randomizirane refleksije zdravstvenih usluga“ http://www.nuffieldtrust.org.uk/sites/files/nuffield/publication/Effectiveness_and_Efficiency.pdf . Principi definirani u ovoj knjizi bili su kristalno jasni: resursi će uvijek biti ograničeni, te bi ih trebalo usmjeravati u one oblike zdravstvene zaštite koji su se pokazali najefikasniji u kvalitetno dizajniranim studijama. Naročito je naglašen značaj upotrebe randomiziranih kontroliranih studija, s obzirom da one donose dokaze koji su pouzdaniji od dokaza dobivenih iz drugih izvora. Značaj Archijevih jednostavnih i jasnih principa ubrzo su prepoznali kako zdravstveni profesionalci, tako i pacijenti.

Vjerovatno jednu od najcitiranijih rečenica u medicini napisao je 1979.godine: „Velika je zamjerka našoj profesiji to što ne postoji organiziran kritički zbornik randomiziranih kontroliranih studija za svaku specijalnost, a koji bi se periodično adaptirao.“

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2746659/

http://www.cardiff.ac.uk/insrv/libraries/scolar/archives/cochrane/biography.html

http://community.cochrane.org/about-us/history/archie-cochrane#Bio

Archibald Leman Cochrane (1909.–1988.)

Ostat će poznat po svom osebujnom karakteru i golemom znanju, te originalnom i provokativnom načinu razmišljanja. Studij medicine je dvaput prekidao, prvi put kad ga je zaintrigirala psihoanaliza, te je u Beču jedno vrijeme studirao psihoanalizu, a drugi put studij prekida da bi učestvovao u španjoloskom građanskom ratu kao bolničar u sanitetu. Učestvovao je i u Drugom svjetskom ratu. Zarobljen je 1941.godine, i naredne 4 godine proveo je kao ratni zarobljenik, što će presudno uticati i na njegovu karijeru. Liječio je kolege ratne zarobljenike u nemogućim uvjetima logora, te se zainteresirao za tuberkulozu i epidemiologiju http://community.cochrane.org/about-us/history/archie-cochrane.

O uvjetima koji su vladali u logoru je izjavio: „ U zarobljeničkom kampu u Dulagu očekivao sam više smrtnih ishoda, usljed neadekvatne ishrane i nedostatka lijekova. U stvari, samo su četiri čovjeka umrla, od čega su trojica bila ranjenici. Ovaj izvrstan rezultat nije bio posljedica efikasnih lijekova, ili moje kliničke vještine, nego je zapravo predstavljao potvrdu relativne nevažnosti lijekova u odnosu na samoliječeću moć ljudskog tijela. Jednom prilikom, s obzirom da sam bio jedini ljekar u logoru, pitao sam njemačkog oficira da mi dodijeli još jednog doktora, on je odgovorio: Ne! Doktori su suvišni!“

Nakon rata odlazi u SAD, gdje intenzivno proučava epidemiologiju tuberkuoze, nakon čega je neko vrijeme predavao na fakultetu. Njegova pažnja prema studentima bila je nadaleko čuvena; ipak, posao predavača brzo se pokazao iritantnom preprekom bavljenju njegovom najvećom ljubavlju: istraživanjem, te je dao otkaz na fakultetu.

Jedno vrijeme bavio se istraživanjem promatračke greške (eng. observer error) u tumačenju rentgenskih snimaka; ta njegova aktivnost (koju je on sam zvao opsesijom) zainteresirala ga za problematiku ponovljivosti kliničkih mjerenja. Postavio je temelje ključnih oblasti epidemiologije: reprezentativnost uzorka, standardizacija prikupljenih podataka, validnost dijagnoze, kompletnost praćenja ( eng. follow up ). Nakon što je tuberkuloza postala izlječiva bolest intenzivnim razvojem antimikrobika, njegova radoznalost povela ga je drugim stazama. Pionirski je istraživao mnoge oblasti poput bronhitisa, anemije, reumatoidnog artritisa, glaukoma. Zanimala ga je i efikasnost zdravstvene zaštite; isprva je radio na procjeni efikasnosti probira (eng. screening) i liječenja. Njegova uloga u podizanju kvalitete istraživanja u medicini je ključna; srčano je promovirao upotrebu randomiziranih kontroliranih studija, dotad najvišeg nivoa dokaza u medicini.

http://www.cardiff.ac.uk/insrv/resources/scolar/mrcobituary.pdf

Neko ga je jednom upitao koliko treba biti dosljedan randomizaciji. Odgovorio je: „Randomiziraj dok ne zaboli!“

Da bismo shvatili suštinu njegove izjave, moramo shvatiti šta su randomizirane kontrolirane studije. Najjednostavnije, pacijenti se smještaju u eksperimentalnu ili kontrolnu skupinu korištenjem metode neovisne o ljuskom uticaju. To može biti korištenjem kompjuterski generiranih nizova slučajnih brojeva ili čak i tako jednostavno poput bacanja kockica. Samo na taj način moguće je objektivno utvrditi učinak neke vrste liječenja, te isključiti uticaj nepoznatih varijabli na ishod liječenja.

Archie Cochrane bio je vizionar koji je postavio temelje medicini zasnovanoj na dokazima. Njegov poziv za sistematsiziranim osvrtima na određena klinička pitanja doveo je do nastajanja Cochranea kao organizacije.

Godine 1987., godinu dana prije nego što je umro, Cochrane je sistematski/sustavni pregled randomiziranih kontroliranih studija u trudnoći i porodništvu nazvao „prekretnicom u povijesti randomiziranih studija i evaluacije zdravstvene skrbi, i sugerirao drugim specijalnostima da sačine slične preglede. http://community.cochrane.org/about-us/history/archie-cochrane#REF3

Njegova podrška i poticaj rezultirali su otvaranjem prvog Cochrane centra, u Oxfordu, Velika Britanija 1992. godine, a zatim i osnivanju Cochrane kolaboracije 1993.godine.

Cochrane kolaboraciju osnovali su 1993. godine Ian Chalmers i 70 kolega. http://community.cochrane.org/about-us/history.

Cochrane je neovisna, neprofitna, nevladina organizacija koja okuplja više od 34.000 volontera iz 120 zemalja

http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1756-5391.2011.01109.x/pdf

U januaru 2011. godine zvanično je potvrđena veza Cochranea (kao partnerske nevladine organizacije) sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, te obezbijeđeno mjesto u Svjetskoj zdravstvenoj skupštini. http://www.who.int/civilsociety/relations/NGOs-in-Official-Relations-with-WHO.pdf?ua=1

Cochrane je najveća organizacija na svijetu posvećena pripremi, održavanju i promoviranju pristupa sistematskim pregledima učinkovitosti zdravstvenih intervencija. Zvanična adresa orgaizacije je:

www.cochrane.org

Cochraneov najznačajniji proizvod je Cochrane biblioteka/knjižnica . Ključni dio biblioteke je Cochrane baza sistematskih/sustavnih pregleda, zbirka pregleda i protokola pregleda. Svaki pregled je sačinjen tako da jasno odgovara na konkretno pitanje, npr.: Pomaže li vitamin C u prevenciji i liječenju prehlade?

Neugodna je istina da je u medicini neprihvatljivo velik broj načina liječenja koji nemaju nedvosmislene dokaze, često se desi da i sistematski, vrlo detaljan, vrlo ozbiljan pregled bibliografskih baza podataka ne nađe niti jedan RCT koji bi bio relevantan za određeno kliničko pitanje. Takvi su sistematski pregledi ipak iznimno važni, jer ukazuju na to koja bi istraživanja u medicini bila korisna. Takvi pregledi zovu se „prazni“ (eng. empty).

Danas Cochrane knjižnica broji više od 6.300 sistematskih pregleda i nekoliko stotina registriranih protokola.

Svaki sistematski pregled počinje protokolom. Protokolom se definira strategija pretraživanja, baze koje će biti pretražene, ishodi za kojima će se tragati. Kada se izradi protokol, onda se u saradnji sa odgovarajućom Review grupom, objavljuje, i time stavlja javnosti na sud. Protokol je vrlo važno definirati unaprijed; time se sprečava manipuliranje podacima post festum .

Finalno se protokol publicira u standardiziranom formatu, te se na taj način olakšava krajnjem korisniku brzo i efikasno pronalaženje relevantnih informacija. Brzo se došlo do zaključka da izdavanje papirnog oblika Cochrane biblioteke nije učinkovito, te se Cochrane biblioteka od početka publicira elektronski, što se pokazalo vrlo prikladnim. Izdaje je izdavačka kuća Willey and Sons, u 2013.godini je imala faktor odjeka (eng. impact factor) 5.939 http://www.cochrane.org/editorial-and-publishing-policy-resource/cochrane-database-systematic-reviews-cdsr . Ukupno je Cochrane biblioteka po broju citata zauzela 6.mjesto u kategoriji naučnih časopisa iz oblasti opća i interna medicina Samo su 3 najbolje rangirana časopisa (New England Journal of Medicine-NEJM, Lancet, Journal of American Medical Association-JAMA) citirana više nego Cochrane baza sistematskih pregleda (CDSR) www.cochrane.org/sites/default/files/uploads/EPPR/CDSR_Impact-factor_and-usage-report_2013.pdf . Sažeci su slobodni dostupni na internetu, a pristup cijelim člancima se naplaćuje. Obično, pretplata za pristup se realizira na nacionalnom nivou.

Vrlo važno: Bosna i Hercegovina je od strane Svjetske zdravstvene organizacije klasificirana kao HINARI 2 kategorija, što omogućava besplatan „one-click“ pristup sa bilo koje IP adrese u Bosni i Hercegovini bilo kojem cjelovitom sistematskom/sustavnom pregledu iz Cochrane knjižnice.

Ono što Cochraneove preglede čini jedinstvenim u odnosu na druge, jest vrlo jasna politika nepristrasnosti. Još jedna ogromna prednost koji drugi sistematski pregledi nemaju jest činjenica da se Cochrane sistematski pregledi periodično obnavljaju, što ih čini idealnim izvorom EBM informacija.

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2746659/

Bosna i Hercegovina nema formalno organizirane Cochrane aktivnosti, osim što je Ljekarska/liječnička komora Zeničko-dobojskog kantona partnerska organizacija sa Hrvatskim Cochraneom http://www.ljkzedo.ba/ , iako se BH ljubitelji Cochranea sreću svake godine na godišnjem sastanku Cochrane Hrvatska, koji se tradiocionalno održava svake godine u rano proljeće u Splitu http://croatia.cochrane.org/hr/7-hrvatski-cochrane-simpozij-2015 .

Početna

O Agenciji

Akreditacijski standardi

Samoocjena i unutrašnja ocjena

Vanjska ocjena i akreditacija

Facilitacija

Edukacija

Fokus na pacijenta

Klinička revizija

Klinički putevi

Kliničke vodilje

Indikatori izvedbe

Mentalno zdravlje

Vaše mjesto za razmjenu dobre prakse

Projekti

Publikacije

AKAZ Konferencije

Korisni linkovi

Odabrani članci domaćih autora iz sigurnosti i kvaliteta


Pretraživanje


WWW AKAZ


Pretraživač

Za pregled pojedinih dokumenata potrebno je imati Adobe Reader

AKAZ © 2003 -